ŽUPANJA

Ovogodišnja turistička sezona bilježi rekorde, a prema procjenama HNB-a za sedam posto ili 800 milijuna eura premašit će i dosad najuspješniju, 2019. godinu, u kojoj su strani turisti u Hrvatskoj ostavili 10,5 milijardi eura. Koronavirus je u posljednje dvije godine poremetio tržište, pa su se hotelijeri i ovaj put okrenuli velikim dobavljačima robe. Išli su na sigurno, a to je industrija, čime su manji proizvođači pali u drugi plan, što nam je potvrdio i Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera Vukovarsko-srijemske županije, tvrtke koja povezuje lokalne OPG-ove na tome području.

Unatoč rastu potrošnje, nije ostvaren značajniji rast plasmana njihovih kvalitetnih domaćih proizvoda na jadransku obalu. Kao glavnu kočnicu za ozbiljniju suradnju s tamošnjim hotelijerima i ugostiteljima navodi nedostatne količine robe i činjenicu da mali proizvođači ne mogu zadovoljiti njihove potrebe u nekom značajnijem segmentu. Nemaju dovoljnu proizvodnju i moraju se, napominje, uklopiti u količine koje imaju i za koje će im hotelijeri moći ustupiti prostor. "Ako narudžba nije malo krupnija, ne isplati se voziti robu i snositi troškove prijevoza. Uvijek se mora gledati računica i isplativost, kao što to čine i hotelijeri sa svoje pozicije i određuju koliko mogu izdvojiti za koji proizvod, i koliki im je budžet na raspolaganju", objašnjava. Dodaje da su cijene domaćih proizvoda nešto otišle gore, ali ni približno onoliko koliko su porasli njihovi troškovi proizvodnje, prije svega zbog rasta cijene energenata, poskupljenja stočne hrane i drugih troškova. "Imamo najave da ćemo poslije završetka sezone s hotelijerima sjesti za stol i dogovoriti suradnju za sljedeću sezonu", kaže Podolar i podsjeća da je prošle jeseni sve još uvijek bilo neizvjesno i na koncu su sada sve odradili veliki dobavljači. Najviše ih zanima svježe meso, suhomesnati proizvodi, sir, a pogotovo GMO free jaja iz slobodnog uzgoja zbog gostiju koji inzistiraju na kvaliteti i na podrijetlu i koji traže autohtoni domaći proizvod. Skladište jaja je trenutačno prazno i sve što proizvedu odmah i prodaju. Problem je, napominje, velika razlika u cijeni jaja iz slobodnog uzgoja i jaja iz podnog i kaveznog uzgoja, i većina se hotela odlučuje za jeftiniju robu, odnosno za konvencionalnu proizvodnju.



Uz kooperantsku, Agro-klaster je pokrenuo vlastitu proizvodnju GMO free jaja u Soljanima. Trenutačno dnevno proizvode oko 10.000 komada, nemaju problema s prodajom tijekom godine, ali Podolar naglašava da treba težiti većim prodajnim cijenama jer je ona na granici isplativosti. Posebice za male proizvođače koji nemaju puno manevarskog prostora za smanjenje troškova proizvodnje.

"Nastavit ćemo se i dalje truditi i nastojati pojačati suradnju s hotelijerima na moru. Moramo podići vlastitu proizvodnju jer ne možemo ići u ozbiljnije pregovore bez većih količina robe. Suradnju treba intenzivirati u okviru realnih mogućnosti, jer ne možemo obećati nešto čega nećemo imati", kaže Podolar. Zaključuje da postoji interes za domaćim proizvodima, ali to za sada nisu prevelike količine i onda se dovodi u pitanje isplativost. Smatra da za povezivanje plave i zelene Hrvatske treba postojati strategija, treba se podići proizvodnja i moraju se na licu mjesta sagraditi logistički centri kako bi se izbjegli dodatni troškovi i još jedna ruka više u cijelom lancu distribucije i prodaje.

Zanimljivo im je tržište Grad Zagreb, a danas-sutra Rijeka i Split, odnosno velika urbana središta, gdje je znatan broj ugostitelja koji inzistiraju na kvaliteti proizvoda i traže domaće. Ponavlja da od mora neće odustati i da treba razmisliti kako na najbolji način postaviti sustav prodaje i distribucije.

"Treba težiti k tome da domaći proizvodi ondje budu zastupljeni u što većoj mjeri, ali za to mora postojati strategija države", zaključuje.