Fleksibilizacijom Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), članice Europske unije (EU) imaju priliku u okviru devet strateških ciljeva, osmisliti mjere koje najbolje odgovaraju njihovim nacionalnim potrebama, što se može ocijeniti povijesnom šansom za hrvatsku poljoprivredu.
Kazala je to između ostalog Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu, na nedavno održanom sastanku na kojem su zastupnici i zastupnice raspravljali s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković i njezinim suradnicima o Nacionalnom strateškom planu u okviru ZPP-a i komentarima koje je na isti dostavila Europska komisija (EK).

"Ministarstvo poljoprivrede održalo je dvadesetak konzultacija s EK-om i konzultacije s dionicima sektora", istaknula je uvodno Marija Vučković te je dodala kako je veći dio komentara koje je dostavila Europska komisija zajednički svim državama članicama i kako je Republika Hrvatska, zbog transparentnosti postupka, pisanim putem podržala javnu objavu ovih komentara.
Martina Vlašić Iljkić izrazila je zabrinutost zbog neodređivanja gornje granice prava na plaćanja te je, upitavši za model isplate izravnih plaćanja, rekla da u novom programskom razdoblju treba osigurati pravedniju raspodjelu sredstava.
Dragana Jeckov je, uz promicanje ravnopravnosti spolova i poboljšanja sudjelovanja žena u poljoprivredi, postavila upit o specifičnim programima koji će biti namijenjeni ženama.
Stipan Šašlin upitao je kako će se ukrajinska kriza odraziti na provedbu zelenih politika i mjera očuvanja bioraznolikosti planiranih u Nacionalnom strateškom planu.
Vilim Matula mišljenja je kako su odgovori na opažanja EK loša opravdanja te kako je opažanja potrebno prihvatiti i osigurati pravednost u dodjeli izravnih plaćanja, ali i osigurati dostupnost poljoprivrednog zemljišta i kapitala poljoprivrednicima.
Da Hrvatska treba biti lider u proizvodnji zdrave, ekološke i održive proizvodnje hrane, rekao je Goran Ivanović ocijenivši kako su opažanja EK prilika za stvaranje još boljeg političkog i provedbenog okvira ZPP-a. Obradivo zemljište treba staviti u funkciju, pa je u tom smislu i u Nacionalni obrazovni program potrebno vratiti programe obrazovanja vezane uz poljoprivrednu djelatnost kako bismo osigurali dovoljno stručnog kadra, rekao je Ljubomir Kolarek.
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore (HGK) Žaklina Jurišić istaknula je kako se zbog niske razine produktivnosti, neizvjesnosti rasta cijena poljoprivrednih inputa, stagnacije volumena stočarske proizvodnje i značajnog udjela izravnih plaćanja u ukupnom dohotku poljoprivrednih gospodarstava, HGK zauzima za zadržavanje dosadašnjeg modela izravne potpore uz primjenu konvergencije do 2026. i ne podržava ograničenja plaćanja jer bi isto imalo veliki utjecaj na održivost srednjih i velikih poljoprivrednih gospodarstava.



Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) stava je kako povijesna prava treba zadržati, no iz njih treba izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja nemaju stoku, rekao je predsjednik HPK, Mladen Jakopović. Mišljenja je da je definiciju aktivnog poljoprivrednika potrebno vezati uz poljoprivredna gospodarstva koja su minimalne ekonomske veličine od 3000 eura i imaju bar jednog stalno zaposlenog. Rekao je i kako bi za aktivnosti iz Mjera ruralnog razvoja 7 i 8 bilo potrebno pronaći druge izvore financiranja, a na terenu ojačati rad savjetodavaca i u iste aktivnosti uključiti Hrvatsku poljoprivrednu komoru.
Marija Vučković potvrdila je nedovoljan broj i nepovoljnu starosnu strukturu savjetodavaca i istaknula kako će se u suradnji s HPK-om i uz potporu privatnoj savjetodavnoj službi, u sljedećem razdoblju osigurati dostupnost savjetodavaca na terenu. Uz prijedlog definicije aktivnog poljoprivrednika, Vučković je rekla kako godišnje u prosjeku 110.000 poljoprivrednih gospodarstava podnosi jedinstveni zahtjev za potporu, te kako bi vezivanje definicije aktivnog poljoprivrednika uz vrijednost gospodarstva moglo dovesti do povećanja koncentracije potpora.