Nakon Jastrebarskog, Rovinja, Nove Gradiške i Pakraca izložba "Neustrašive žene" nastavila je svoje putovanje i stigla u Slavonski Brod - grad u kojem se rodila najveća hrvatska balerina svih vremena, Mia Čorak Slavenska.

Ta grupna izložba ilustracija svečano je otvorena u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod. Ravnateljica Ružica Bobovečki pozdravila je sve prisutne i iskazala iznimno zadovoljstvo što je GK Slavonski Brod dio velikog i vrijednog projekta putujuće izložbe ilustracija koja upućuje na važnost žena u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti stavljajući u fokus medij ilustracije.



Viša knjižničarka Mirna Grubanović predstavila je postav izložbe i istaknula zanimljivosti o pojedinim ženama zastupljenima na izložbi, a kustosica izložbe, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol, upoznala je posjetitelje s relevantnošću same izložbe, njezinim putovanjem, konceptom, ali i značajem sinergije ilustratorica i ilustriranih žena na izložbi. Otvorenje je uveličano nastupom glazbenika Mislava Dokuzovića, koji je izveo dvije glazbene točke: "U registraturi" Arsena Dedića i vlastitu autorsku skladbu "The Park".

Jedna od značajnih žena predstavljenih na izložbi je i Mia Čorak Slavenska, a autorica ilustracije poznata je hrvatska ilustratorica Željka Mezić. Mia Čorak Slavenska rođena je 20. veljače 1916. u Brodu na Savi od majke Hedvige Palme-Čorak i oca Milana Čorka, uglednog ljekarnika. Iako je u Brodu živjela tek u najranijem djetinjstvu, tijekom života vraćala se u svoj rodni grad. Postala je poznata po dodatku prezimenu "Slavenska", no na početku karijere svom prezimenu dodala je "Posavska" te i na taj način pokazala ljubav prema kraju u kojem je rođena. Prvi put nastupila je 1924. u HNK-u u Zagrebu u praizvedbi "Licitarskog srca". Usavršavala se u Beču i Parizu. Od 1930. primabalerina je zagrebačkoga Baleta, a od 1938. nastupala je pod imenom Slavenska u trupi Ballet Russe de Monte Carlo. U SAD-u je osnovala je trupe Ballet Variante 1944. i Slavenska-Franklin Ballet 1952., s britansko-američkim baletnim plesačem i koreografom Fredericom Franklinom, s kojim je postavila balet "Tramvaj zvan čežnja". Godine 1954./55. primabalerina je Metropolitan Opere u New Yorku. Uz uloge klasičnog repertoara, istaknula se u koreografijama Leonida Massinea, S. Lifara te stilizacijama hrvatskih narodnih plesova. Nastupila je i u baletnom filmu "Labudova smrt" (1937.). Od 1960. do 1984. predavala je u Los Angelesu na Institute of the Arts. Svrstana je među najistaknutije balerine 20. stoljeća.

- Ni prije ni poslije naši prostori nisu imali balerinu njezina kova. No, osim što je imala izniman talent, imala je i nevjerojatnu želju za učenjem i radom na sebi. Pokazala nam je da naš (ne)uspjeh ne ovisi o geografskom prostoru ni ograničenjima na koja putem nailazimo, nego isključivo o nama samima. I zato Mia Čorak Slavenska zaslužuje naše sjećanje i poštovanje - kaže Tatjana Barat, autorica knjige "Priče o neustrašivim hrvatskim ženama".



Putujuća grupna izložba temelji se na knjigama "Priče o neustrašivim hrvatskim ženama" (2019.) autorice Tatjane Barat i "Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku" (2020.) autorice Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica, urednice Ivane Glavaš Bakija. Izložba obuhvaća ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti, koje su ilustrirale 23 hrvatske ilustratorice. Riječ je istovremeno o likovnoj i književnoj priči s naglaskom na edukativnom karakteru cjelokupnog projekta.

Na inicijativu vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakije, ilustracije iz knjiga pretočene su u putujuću izložbu ilustracija pod nazivom "Neustrašive žene". Organizatorice izložbe su kustosica, povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol i ilustratorica Željka Mezić, koje su ujedno i urednice pratećeg kataloga izložbe. Izložba istovremeno upozorava na značajne žene iz hrvatske prošlosti i sadašnjosti, a u fokus stavlja i često (posve neopravdano) nedovoljno valoriziran medij ilustracije, i to prezentirajući djela 23 poznate hrvatske ilustratorice.

Izložba u GK-u Slavonski Brod ostaje otvorena do 30. srpnja, nakon čega putuje u Ivanić-Grad, a potom stiže u Gradski muzej Virovitica, u listopadu.