Rast stanovništva, brza urbanizacija i gospodarski razvoj samo su neki od čimbenika koji potiču povećanu potražnju za vodom, energijom i hranom. Poljoprivreda je najveći potrošač svjetskih resursa slatke vode, pa se više od četvrtine utrošene energije globalno troši na proizvodnju i opskrbu hranom.

Očekuje se kako će globalna populacija dosegnuti devet milijardi ljudi do 2050. godine, a što će zahtijevati povećanje proizvodnje hrane za 60 posto. Oko 40 posto sve vode koja se koristi za navodnjavanje dolazi iz podzemnih izvora. Posebno uzemljama s nedostatkom vode, korištenje jeftinih načina i metoda za crpljenje podzemnih voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina može dovesti do iscrpljivanja podzemnih voda i smanjenja kvalitete vode, s potencijalno teškim posljedicama za one koji sada ovise o navodnjavanju podzemnim vodama.

Nadalje, korištenje umjetnih gnojiva i pesticida u poljoprivredi predstavlja ozbiljnu prijetnju kvaliteti podzemnih voda; na primjer, nitrat je najčešći zagađivač resursa podzemnih voda u cijelom svijetu. Iako se to na prvu ruku ne čini tako, i smanjenje bacanja hrane također može imati važnu ulogu u smanjenju potrošnja raspoloživih količina pitke vode.

Izbjegavanje problema iscrpljivanja podzemnih voda zahtijeva koherentnu politiku o energiji, njezinu korištenju i navodnjavanju. D.Ku.