Regija
NOVI REGIONALNI ALAT ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA

Umjesto intervencijskog plana - Integrirani teritorijalni program
Objavljeno 25. siječnja, 2022.
Slabije razvijene lokalne jedinice na raspolaganju će imati ukupno devet milijardi kuna
ŽUPANJA - Poražavajući rezultati popisa stanovništva za županjsku Posavinu, na koju se odnosi čak 30 posto ukupnog broja stanovnika koliko ih je u posljednjih 10 godina izgubila Vukovarsko-srijemska županija, bili su i očekivani.

To je područje, posebice njegov istočni dio, gdje su, nakon ulaska Hrvatske u EU, masovno iseljavanje dodatno potaknule i katastrofalne poplave, već godinama sustavno zapostavljeno. Unatoč traženjima i apelima lokalnih čelnika, nikada nije obuhvaćeno konkretnim poticajnim mjerama koje bi potaknule razvoj gospodarstva i stimulirale ostanak ljudi.

Tračak nade pojavio se u veljači 2019. kada je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a donijelo odluku o izradi intervencijskog plana za Županju i okolne općine u svrhu pripreme za korištenje fondova u novoj financijskoj omotnici EU-a. Taj je strateško-operativni dokument, čiji je cilj fizička, gospodarska i socijalna regeneracija odabranih depriviranih područja, trebao odgovoriti na izazove i potrebe lokalnog stanovništva i smanjiti socijalne nejednakosti, siromaštvo, poboljšati infrastrukturu i povećati atraktivnost za življenje i potencijalna ulaganja. Lokalni čelnici Županje, Babine Grede, Bošnjaka, Cerne, Drenovaca, Gunje, Gradišta, Štitara i Vrbanje u njega su polagali velike nade, ali izrada intervencijskog plana do danas nije ni započela.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a potvrdili su nam da se od njega odustalo. Napominju da su intervencijski planovi bili jedan od načina financiranja potreba lokalnih zajednica u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., a u prethodnom je razdoblju bilo samo pet pilot-gradova i nisu ostvarili očekivani učinak. Naime, rezultati provedbe pokazuju da gradovi slabijeg fiskalnog kapaciteta nisu uspjeli iskoristiti sva sredstva iz intervencijskih planova jer je velik problem pretfinanciranje projekata koje moraju riješiti sami, a i održivost projekata na teretu je samih korisnika. Trenutačno je, navode u Ministarstvu, iskorišteno samo 55 posto sredstava dostupnih za intervencijske planove.

"S obzirom na to da na području Republike Hrvatske postoje čak 304 jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, te da je u financijskom razdoblju EU-a 2021. - 2027. osigurana znatno veća financijska omotnica za provedbu projekata na potpomognutom području, pristupilo se izradi novog modela korištenja EU sredstava za sve potpomognute jedinice lokalne samouprave kroz novi Integrirani teritorijalni program (ITP). On će omogućiti financiranje planiranih aktivnosti mnogo većem broju lokalnih jedinica sa statusom potpomognutog (i brdsko-planinskog područja) nego što je to bilo prije", objašnjavaju u Ministarstvu. Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. vrijedan je 14,4 milijarde kuna, od čega je devet milijardi kuna namijenjeno svim lokalnim jedinicama sa statusom potpomognutog (i brdsko-planinskog područja) koje će preko otvorenih poziva realizirati svoje projekte. Operativni je program u skladu s ciljem politike EU-a "Europa bliža građanima", što podrazumijeva financiranje razvojnih projekata usmjerenih razvoju kvalitete i standarda stanovnika.

"Fokus u novom razdoblju bit će na kvaliteti, kao i održivosti samih projekata te praćenju fiskalnih kapaciteta i potreba jedinica lokalne samouprave koje se na određeni poziv javljaju. Svrha EU projekata je stvaranje preduvjeta za rast i razvoj područja, a ne za stvaranje projekata ili izgradnju infrastrukture koja pada na teret lokalne samouprave te kasnije stvara financijska opterećenja. Uzimajući navedeno, kreiran je novi regionalni alat za slabije razvijena područja - Integrirani teritorijalni program", zaključuju u Ministarstvu.

On će biti velika šansa i za županjsku Posavinu koja već godinama vapi za poticajnim mjerama koje će zaustaviti iseljavanje i revitalizirati to područje, jer svi su pokazatelji katastrofalni. Još je 2013. bivši načelnik Drenovaca, Jakša Šestić, od Vlade RH, uz potporu tadašnjeg župana, tražio da se općinama u Cvelferiji dodijele iste poticajne mjere i povlastice koje ima grad Vukovar. Zalagao se i za otvaranje malograničnih prijelaza sa Srbijom, koji bi omogućili protok ljudi i dobara, a načelnici konstatno traže i decentralizaciju Hrvatskih šuma.

I Županjci su, među ostalim, revoltirani činjenicom da njihov grad, unatoč dobrom geostrateškom položaju, nije uvršten među strateške županijske razvojne projekte ni u strategiju Vlade RH u sklopu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, i s razlogom se smatraju zapostavljenima.

Lokalne jedinice u županjskoj Posavini među najnerazvijenijima su u državi, a kao takve očekuju da će imati i prioritet pri povlačenju EU novca kako bi kroz razvojne projekte stanovništvu omogućile veći standard i bolju kvalitetu života.



Marija Lešić Omerović
Nataša Tramišak

ministrica

Fokus u novom razdoblju bit će na kvaliteti i održivosti samih projekata te praćenju fiskalnih kapaciteta i potreba jedinica lokalne samouprave koje se na određeni poziv javljaju. Riječ je o financiranju razvojnih projekata usmjerenih razvoju kvalitete i standarda stanovnika.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

IGOR TOPALOVIĆ, ČUVAR I PROMOTOR POVIJESTI

Povijesni zapisi i fotografije Đurđenovca u monografiji

2

4,2 MILIJUNA KUNA CIJENA JE RADOVA

Nakon šestomjesečne gradnje otvoren rotor na obilaznici kod Satnice

3

TURIZAM I POLJOPRIVREDA NOSITELJI SU RAZVOJA OPĆINE DRAŽ

Nakon “Zrća” plaža i u Topolju