Magazin
ZDENKO ADROVIĆ PREDSJEDNIK HRVATSKE UDRUGE BANAKA (HUB)

Banke posluju u skladu sa zakonskom regulativom
Objavljeno 18. rujna, 2021.

U intervjuu za Magazin Glasa Slavonije otprije pet godina, u svezi s poslovanjem banaka u RH, Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB) između ostalog je naglasio kako banke nisu i ne mogu biti krivci za sve loše u Hrvatskoj. No posljednjih tjedana banke se ponovo proziva zbog dopuštenih prekoračenja na računima građana potrošača.



Kako je uopće došlo do toga i koliko su banke (ali i HNB, kao regulator) odgovorne za nastali problem, koji mediji, vidimo, svednevice forsiraju, pitali smo g. Adrovića.

- Banke posluju u skladu s aktualnom zakonskom regulativom u Hrvatskoj, koja predviđa mogućnosti dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućem. Dakle, od 2010. godine naše zakonodavstvo predviđa dva oblika prekoračenja po tekućem računu, a nakon što je HNB 2017. godine donio Odluku o efektivnoj kamatnoj stopi i time ograničio cijenu dopuštenog prekoračenja, takva je regulacija u velikoj mjeri utjecala na ekonomsku isplativost postojanja takvog proizvoda. Konkretnije, imali smo situaciju u kojoj se naknada za vođenje računa uključuje u izračun efektivne kamatne stope i time za klijente s manjim prihodima i manjim iznosima prekoračenja sama naknada prelazi maksimalnu efektivnu kamatnu stopu. Nastavak korištenja tog proizvoda, pod dotadašnjim uvjetima i u dotadašnjem obliku, za znatan bi broj klijenata bio onemogućen zbog nedovoljnih kamatnih stopa za pokriće kreditnih rizika kod manjih odobrenih limita prekoračenja. Trebamo imati u vidu da je to najrizičniji proizvod, a zbog toga su kamate na prekoračenja više nego na druge oblike kreditiranja i u drugim zemljama, jer su drugi krediti regulirani, osigurani, dugotrajniji. Banke su zbog svega navedenog počele češće koristiti prešutna prekoračenja, na koja se ne primjenjuje maksimalna kamatna stopa, te su u skladu s propisima predložile klijentima izmjenu okvirnog ugovora s objašnjenjima izmjena, a klijenti su imali mogućnost donijeti odluku o daljnjem korištenju prekoračenja po tekućem računu.

LOŠI KREDITI


Premijer Plenković kazao je da će se, ako je potrebno promijeniti zakon, to pitanje tako i regulirati. Glede dopuštenih prekoračenja, može li i treba li država dodatno zakonski regulirati to pitanje, i na koji način, da sve bude puno detaljnije, jasnije i transparentnije postavljeno i provedivo?

- Država i regulator procijenit će na koji će se način regulirati prekoračenja po transakcijskim računima. Mi svakako podržavamo intenciju HNB-a da se potrošače dodatno zaštiti i vjerujemo da će se prilikom izmjena voditi računa o tome da se regulacija i zakonodavstvo usklade s drugim europskim državama. Važno je da građani i dalje imaju mogućnost koristiti proizvod, jer, prema trenutnim podatcima, postoji velik broj klijenata koji prekoračenja koriste redovito.

Proteklog tjedna bili ste ispred HUB-a na sastanku Vlade i premijera s predstavnicima banaka u RH glede nastalog problema. Kakav je Vaš zaključak, koje bi i kakvo rješenje bilo najbolje kako bi svi bili zadovoljniji?

- Pozdravljamo odluku Vlade RH da u otvorenom dijalogu i u konstruktivnoj suradnji sa svim dionicima analizira situaciju iz različitih perspektiva te nakon toga donese optimalnu odluku. Naš je cilj na sastanku bio približiti situaciju s tržišta te predstaviti najbolje prakse drugih zemalja u ovom području. Trenutna situacija nije dramatična i ne primjećujemo da postoji problem s vraćanjem preuzetih obveza, a tome u prilog govori podatak da su tzv. loši krediti stanovništvu smanjeni sa 7,2 na 7,1 posto unatoč negativnim posljedicama pandemije. Vjerujemo da će se rješenje za ovu situaciju pronaći u limitiranju nominalne kamatne stope umjesto efektivne ili u drukčijem modelu obračuna efektivne kamatne stope.

NEDOVOLJNA PRIMANJA


Kako su pitanja prekoračenja po tekućim računima regulirana drugdje, u drugih zemalja?

- Prakse u drugim zemljama su različite, ali ono što je zajedničko jest činjenica da se najčešće ograničava nominalna kamatna stopa umjesto efektivne, koja u principu služi za informativne svrhe. Postoje države u Europi u kojima su kamatne stope na takve proizvode puno više nego u Hrvatskoj, ali ljudi u drugim državama ne koriste takve proizvode dugoročno, što, nažalost, pokazuje da primanja u Hrvatskoj nisu dovoljna za način života i potrebe velikog broja građana.

Uzimajući u obzir širu sliku, dojam je da nastali problem prekoračenja na računima treba gladati i kroz opciju, da se tako izrazim, financijske pismenosti hrvatskih građana potrošača. Koliko je taj problem izražen u RH, koliko je on konstantan, i što oko tog pitanja učiniti?

- Financijska pismenost je u današnjem svijetu jedna od ključnih vještina potrebna za kvalitetan život i razborite financijske odluke. U Hrvatskoj udruzi banaka postala je jedna od strateških tema još 2006. godine i od tada pokušavamo različitim kampanjama približiti takva znanja različitim dobnim skupinama. Ono što nas u Hrvatskoj razlikuje od razvijenijih zemalja Europske unije odnos je prema novcu. U Hrvatskoj se često smatra da je novac tu isključivo da bi se trošio. Jedno od rješenja je svakako uključiti obrazovanje o financijama u što većoj mjeri u obrazovni sustav jer je od presudne važnosti da djeca i mladi ljudi zakorače u svijet odraslih sa svim potrebnim znanjem o financijama i ispravnim stavovima prema novcu. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana