Iako je uvriježeno kako gradnja energetski nisko zahtjevne kuće košta značajno više nego obične, zapravo to ne mora biti tako.

Kroz serijal članaka „Niskoenergetska kuća“ provest ćemo vas kroz priču kako od ideje stvoriti dom za sebe ili za svoju obitelj. Kroz brojne savjete nastojat ćemo ovu tematiku obraditi na način da niskoenergetska kuća bude u okvirima klasične granje, no pružajući prednosti koje pruža niskoenergetska kuća. Prije svega to je ugodna atmosfera doma te niski režijski troškovi.

Na samom početku razradit ćemo ideju kako niskoenergetska kuća može financijski biti u okvirima gradnje klasične kuće.

Gradnja kuća kroz godine izuzetno se mijenjala. Ako se osvrnemo samo nekoliko desetljeća unatrag možemo vidjeti koliko su ti trendovi u gradnji doživjeli značajne promjene. Dok se nekad gradilo uglavnom bez većih planiranja te su se brojna rješenja donosila i ad-hoc, na samom gradilištu, danas uglavnom kuće gradimo uz pomno planiranje. Od samog izgleda kuće, rasporeda prostorija, instalacija, grijanja, pa do završnih detalja poput boje zidova, pločica. Danas uglavnom kuće gradimo mnogo pomnije, rekli bismo suvislije. Naravno, kako ne bismo nekoga uvrijedili, i prije nekoliko desetljeća bilo je kuća koje svojim pomnim pristupom u gradnji mogu zasjeniti mnoge kuće danas građene, no ovdje gledamo sliku u globalu. Uostalom, dovoljno je proći središtem vodećih naših gradova gdje gradnja datira iz sredine prošlog stoljeća i vidjeti brojna zadnja koja danas doslovno predstavlja ruglo, a u energetskom smislu rupu bez dna. U ruralnim sredinama situacija je ista, možda i naglašenija tamo gdje nije lokalno riješena sva komunalna infrastruktura.

Danas je, srećom, situacija mnogo bolja, međutim, u pogledu niskoenergetske gradnje zaostajemo za zapadnim zemljama. Često se kao izgovor koristi nedostatak financija, međutim, ako se osvrnemo vidjet ćemo na desetke, pa i stotine nekretnina u svome nastajanju. Povoljni kreditni uvjeti, državne subvencije, želja za svojim krovom nad glavom, sve je ovo nagnalo brojne da razmisle i na kraju krenu u gradnju vlastitog doma. Što je svakako dobra vijest. No, u toj gradnji često je prioritet na izgledu, zidovima i broju kvadrata, dok se o niskoenergetskoj kući govori samo negdje postrani, ili u medijima, ne stavljajući takav prioritet na vlastitoj gradnji.Ako bolje razmislimo, niskoenergetska gradnja zapravo može koštati kao i obična. Nekoliko ključnih faktora, pa možda i kompromisa kojima se valja voditi na putu do tog cilja. Kao prvo, i klasičnu i niskoenergetsku kuću možete graditi korištenjem istih materijala. Kuće u našem podneblju uglavnom se grade korištenjem opeke i betona. Montažna gradnja koju viđamo na zapadu, na našim prostorima još nije toliko zaživjela, unatoč tome što često pruža odmah riješeno pitanje energetske efikasnosti.

Zašto je tomu tako dovoljno je malo čuti kuloare. Uglavnom, sve se svodi na nepovjerenje u dugovječnost, ali i u cijenu koja nije povoljnija od uobičajene gradnje. Držat ćemo se stoga klasične gradnje.

Što je to na što moramo voditi računa ne bili smo postigli niskoenergetski epitet naše kuće? Bit je u planiranju! U sljedećem nastavku govorit ćemo upravo o tome – planiranju niskoenergetske gradnje. Ako fokus kuće stavimo na niskim energetskim troškovima i sukladno tome planiramo našu gradnju, troškovi gradnje obične ili niskoenergetske kuće ne moraju se nužno razlikovati. Mnogo je toga što ulazi u to planiranje, od kvadrata, izbora materijala, orijentacije,.. O tome više drugi put.