S ranim proljećem počinje razdoblje sjetve i sadnje povrća. Naravno, neke vrste povrća siju se ili sade prije od drugih, a o tome nam govore upute proizvođača sjemena ili iskusni stariji povrtlari.

Nikad se ne stidite pitati, jer pametniji je onaj tko pita od onoga tko misli da zna i pogriješi u sjetvi i sadnji. Naime, često se pogriješi misleći da je sve dobro što prije zasaditi kako bi što prije rodilo. Na temperaturi ispod 7 °C ne vrijedi ni pokušati sijati ili saditi. Uvijek je bolje pričekati da malo zatopli. Ako je tlo mokro i hladno, sjeme će sporo klijati i imat će taj usporeni ritam rasta. Često se dogodi da kasnije posijano sjeme prestigne ono posijano ranije na nižoj temperaturi.

Uz temperaturu, bitna je i dubina sjetve. Prije se smatralo da sjeme treba biti dobro zakopano, vjerojatno zbog zaštite. Ako pogledate u prirodi, sjeme jednostavno pada na tlo i klija. Sjeme nikada u prirodi nije zakopano. Danas se smatra da je svjetlo također bitno kod klijanja. Zato sjeme treba zakopati vrlo plitko, da djelomično propušta svjetlo. Svjetlo potiče klijanje i rast. Krupnije sjeme treba dublje zakopati od sitnog. Začinske i ljekovite biljke samo bacite po zemlji. Takve biljke posebno trebaju svjetlo za klijanje.

Uvijek je potrebno pomno pripremiti gredicu predviđenu za sjetvu. Ona mora biti rahla, sitno mrvičasta, vlažna i sadržavati dovoljno hranjiva. Na malčiranoj gredici potrebno je taj pokrov samo staviti na stranu kako bi se između mogli napraviti redovi. Kako bi redovi bili ravni, koristite se povrtlarskim užem. Tko može odmjeriti "odoka", može redove napraviti slobodnom rukom, motikom. Jarci, brazde potom se po mogućmosti ispunjavaju sitno prosijanim zrelim kompostom. Slijedi sjeme, koje se prekriva tankim slojem zemlje. Sijemo u jarke, brazde. Na gredicama napravimo ravne brazde, ujednačeno duboke. Informacije o tome koliko duboke brazde trebaju biti dobit ćemo na vrećici sa sjemenom. Dubina brazdi zavisi od veličine zrna. Kad su zrna sjemena veća, brazda treba biti dublja. Sjeme možemo ravnomjerno posuti u brazdu ili staviti pojedinačno. Veća zrna (grah, bob) posadimo u rupe, jednako udaljene jedna od druge. Rupe napravimo prstom ili klinom za sadnju i u svaku stavimo jedno ili više zrna, ovisno o vrsti povrća i preporuci proizvođača sjemena. Potom rukom ili stražnjom stranom grablji lagano pritisnite zemlju
i oprezno zalijte. Budući da se taj tanki sloj može vrlo brzo isušiti, najbolje je tijekom prvih desetak dana zasijanu gredicu prekriti vlažnim platnom ili vrećom. Čim mlade biljke niknu iz tla, prebrođeno je najteže vrijeme. Tko se ljuti na loš sjemenski materijal, često je samo zaboravio održavati svoj usjev jednakomjerno vlažnim.

Tijekom vremena klijavost sjemena se smanjuje. Sjeme se također može kupiti u papirnatim trakama, gdje su zrna na pravoj međusobnoj udaljenosti.

Povrće, koje ima sitno sjeme možemo sijati po površini gredice. Površinu izravnamo i dobro grabljama usitnimo, a onda ravnomjerno zasijemo. Sjeme prekrijemo tankim slojem zemlje, a preporučuje se staviti pokrov od agrotekstila, zbog zaštite od ptica.

Višak, ostatak sjemena sačuvajte u vrećici. Mnoge biljke zadržavaju tijekom duljeg vremena sposobnost klijanja. Sljedeće godine stavite nekoliko sjemenki na vlažnu bugačicu ili vatu i napravite test klijavosti. Ako od deset sjemenki proklija više od pet, još uvijek možemo upotrijebiti taj sjemenski materijal.

Krupnije sjeme zasijte na dovoljan razmak. Veća je pogreška sijati i saditi gusto nego rijetko. Dobro je uz sjeme staviti malo kompostne zemlje. Nakon sijanja važno je održavati vlagu u zemlji. Naravno, ne previše, jer će sjeme istrunuti. Ako je sjeme sitno, teško ćete obaviti preciznu sjetvu. Time se ne treba previše opterećivati, jer se previše gusto posijane biljke poslije može prorijediti. No krupnije sjeme, kao što je ono blitve ili graška, možete posijati vrlo precizno, oprezno ih polažući na jednaku udaljenost.