ZMAJEVAC

Sukladno s prognozama meteorologa, sredinom idućeg tjedna živa na termometru popet će se do brojke 40, a dnevne se temperature neće spuštati ispod 35 Celzijevih stupnjeva. Ratari su, više-manje, kukuruz otpisali i u velikom će ga dijelu koristiti za silažu, a ni soja ne stoji baš najbolje. Iz dana u dan optimizam splašnjava i kod vinogradara. Zajednički nazivnik njihovim izjava je - kiša bi sada već itekako dobro došla.

Bez bolesti

- Vinogradi još uvijek dobro podnose visoke temperature i duže razdoblje bez padalina. No, kiše svako treba, kako za trsove i grožđe tako i za međurednu obradu. Zemlja je toliko suha da radni strojevi ne mogu prodrijeti u zemlju, pa ne možemo odraditi zahvate koje smo planirali - govori Ivan Gerštmajer, predsjednik Udruge vinogradara Baranje, naglašavajući kako, nažalost, još uvijek nije vidio najavu za kišu, što s nestrpljenjem očekuje. Za sada trsovi relativno lijepo izgledaju, vide se i grozdovi, ali ističe kako će zbog suše prinos sigurno biti nešto manji. Naime, nedostatak vode značajno utječe na fiziologiju i sastav bobica vinove loze, a ti učinci mogu biti različiti ovisno o intenzitetu i trajanju stresa. Dugotrajna suša može značajno smanjiti prinos grožđa zbog smanjene fotosintetske aktivnosti i povećanog opadanja cvjetova i mladih bobica. Na svu sreću, problema s bolestima za sada nema.

IVICA GETTO

- Ove godine nije bilo bolesti. Zaštitu smo na vrijeme obavili, a za razvoj bolesti ne pogoduju ni tako visoke temperature, odnosno suša. Sporadično je bilo borbe protiv američkog cvrčka, odnosno zlatne žutice koja je napala neke ranije sorte, poput chardonnaya. Baranja je u neku ruku zaštićena jer ovdje nema toliko neobrađenih površina - objašnjava Gerštmajer.

Podsjetimo, ta je bolest detektirana u 14 hrvatskih županija i području Grada Zagreba, a širi se sa zapuštenih površina. Lišće zaraženih trsova blijedi, uvija se prema unutra i postaje lomljivo. Kod bijelih sorti list žuti, a kod crnih tamni. List gubi elastičnost, a zaraženi trs ne dozrijeva te s vremenom propada. Struka ističe kako je problem što vinogradari često ne prepoznaju simptome na vrijeme, pa zaraženi trsovi ostaju u vinogradu i postaju izvor zaraze za druge.

Potraga za beračima

Gerštmajer nastavlja kako će, po svemu sudeći, prve berbe ranijih sorti grožđa započeti već polovinom kolovoza.

- Nekada su berbe kretale kasnije, ali posljednjih desetak godina kreću sve ranije. Zadnju ''normalnu'' berbu, što se tiče njezina početka, imali smo negdje 2009. ili 2010. godine. Od tada one su sve ranije, posebice berbe grožđa potrebnog za pjenušce, poput pinota sivog ili chardonnaya. Neki za pjenušac koriste i graševinu. Što se našeg gospodarstva tiče, poznati smo po nešto kasnijim berbama, pa ćemo i ove godine nastojati što duže držati grožđe na trsovima - kaže, dodajući kako bi i kiša mogla biti problem ako znatnije količine počnu padati u vrijeme berbi.

Budući da se berbe bliže, baranjski vinogradari već ozbiljno razmišljaju o radnoj snazi. Belje je, primjerice, još polovinom srpnja oglasilo zapošljavanje sezonskih radnika za berbu grožđa u vlastitim vinogradima, istaknuvši kako će sezonski rad biti organiziran preko vaučera tijekom kolovoza i rujna. Gerštmajer potvrđuje da je radna snaga iz godine u godinu sve veći problem, ali naglašava kako, barem u njihovim vinogradima, još uvijek angažiraju ‘’stare’’ berače koji taj posao obavljaju već godinama. Kako će biti iduće godine, ne može predvidjeti.