Europa polako ostaje bez svojih prometnica. I to ne na kopnu, nego na vodi. Rajna, Dunav i druge velike rijeke posljednjih su tjedana toliko plitke da brodovi plove napola prazni, dio ih je ostao nasukan, a milijuni tona robe više ne mogu stizati do europskih tvornica kao prije.

Veliki toplinski valovi u kombinaciji s nedostatkom kiše prouzročili su posljednjih tjedana veliki pad vodostaja gotovo svih velikih rijeka diljem Europe presijecajući, ili bar znatno smanjujući riječne plovne puteve kojima je premrežen Stari kontinent. I izazivajući goleme štete.

Naime, Europa se u velikoj mjeri oslanja na unutarnje plovne putove. Rajna, Dunav, Majna, Sava i druge rijeke godišnje prevezu stotine milijuna tona robe. Ugljen, željezna rudača, naftni derivati, kemikalije, žitarice, kontejneri, građevni materijal... Lista roba koje se, u normalno vrijeme, prevoze riječnim putem diljem Europe je golema. Sav taj teret sada je blokiran ili, u najboljem slučaju, smanjen. Ovoga trenutka europskim rijekama brodovi plove nakrcani tek s 20 - 40 posto svoje uobičajene nosivosti, a neke dionice ne podnose ni to, znatno smanjeno opterećenje.

Plove poluprazni

- Cijena riječnog prijevoza naglo je porasla posljednjih tjedana, posebice na Rajni u Njemačkoj, jer brodovi plove poluprazni. Jednostavno, potrebno je više brodova da bi prevezli istu količinu tereta nego prije nekoliko mjeseci. Posebice je teška situacija na Dunavu, gdje su se, u Srbiji i Hrvatskoj, pojavili riječni sprudovi, tako da je čak i dio brodova ostao privremeno nasukan, izbačen iz uobičajenog prometa - rekao nam je inženjer prometa Saša Kabdi.

Točni gubitci ovogodišnje suše, koja još uvijek traje, nisu poznati, niti su konačni, no ovu se godinu već uspoređuje sa 2018., kada je Europu pogodila suša sličnih razmjera kao suša koja traje ovoga ljeta. Tada su, prema procjenama, Njemačka i Nizozemska, dvije zemlje u kojima je riječni promet izuzetno važan i razvijen, pretrpjele oko 2,7 milijardi eura gospodarskih gubitaka zbog prekida logističkih lanaca i smanjenja industrijske proizvodnje. Tamošnji pogoni, naime, ostajali su bez potrebnih sirovina i repromaterijala koji se, u normalnim okolnostima, doprema riječnim putem.

Sama Hrvatska na rubu je europskog riječnog sustava, pa štete još uvijek nisu velike kao u ostatku Europe. Za razliku od Njemačke, gdje je Rajna glavna gospodarska arterija, Hrvatska ima samo oko 188 kilometara plovnog puta na Dunava te Savi, Dravi i Kupi. No Dunav je dio Paneuropskog koridora, a luka Vukovar ovisi upravo o njegovoj plovnosti. Ovog ljeta vodostaj Dunava u Hrvatskoj pao je na povijesno niske razine. Teretni brodovi moraju ploviti s manjim teretom ili čekati porast vodostaja, a pojedine dionice postale su vrlo teško plovne.

I manji prinosi

- Ova situacija posebice teško pogađa luku Vukovar, ali i riječne prijevoznike, izvoznike žitarica, uvoznike goriva i sirovina. Ovo je udarac za cijelu poljoprivredu u istočnoj Slavoniji - kaže inženjer Kabdi.

No najveće štete od smanjenja i blokade plovnih puteva za Hrvatsku bi mogle biti neizrave. Naime, hrvatsko gospodarstveno snažno ovisi o Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i drugim državama srednje Europe. Ako zbog niskog vodostaja Rajne dođe do poremećaja na tržištima, ako njemačke tvornice plaćaju skuplji prijevoz čelika, kemikalija ili energenata, dio tog troška prelit će se i na hrvatske dobavljače, proizvođače i potrošače. Činjenicu da se europskim rijekama sada teže i sporije plovi, svi ćemo osjetiti u nekome trenutka, ma koliko nam to bilo sada nezamislivo.

No suša i smanjenje vodostaja ne znače samo smanjenje plovnih kapaciteta. Suša znači i smanjene prinose kukuruza, na kojeg se hrvatska poljoprivreda uvelike oslanja, suša znači i slabljenje ribljeg fonda, niže razine podzemnih voda, što će dovesti do pogoršanja kvalitetne opskrbe pitkom vodom u cijelom nizu gradova istočne i središnje Hrvatske.

Trpe i kruzeri

Naravno, ugrožen je i riječni kruzerski turizam. Riječni kruzeri rijetko potpuno otkazuju sezonu, no gube veliki dio prihoda mijenjanjem ruta i kašnjenjima. U Hrvatskoj riječni kruzerski turizam nije pretjerano razvijen, ali je Vukovar važna postaja na kruzerskoj ruti između Budimpešte i Beograda. Ako brodovi moraju mijenjati plan puta, dio njih preskače Vukovar i ostale hrvatske luke koje su raspoređene na njihovu itineraru, što znači i manje prihoda za cijeli niz hrvatskih dobavljača. Od samih luka do hrvatskih restorana koje su turisti rado posjećivali.

Jedino što u ovoj nesreći može biti utješno je da se u Hrvatskoj nisu pojavili golemi požari poput onih u Francuskoj i Španjolskoj, gdje je evakuirano nekoliko stotina tisuća ljudi, a vatre bi mogle zahvatiti i velika naseljena područja. Požari su toliko veliki i snažni da su vidljivi i iz svemira, a fotografije snima i analizira i satelit Copernicus Sentinel-3.

Prije samo desetak godina ovakve suše bile su iznimka. Sada se ponavljaju gotovo svako ljeto. Ako to postane novo normalno, Europa neće morati graditi samo nasipe protiv poplava nego i potpuno novu logistiku za takva razdoblja kada u njezinim rijekama jednostavno više nema dovoljno vode za plovidbu.