ĐAKOVO

Dugotrajnu, ekstremnu sušu i temperature koje su u đakovačkom kraju ovoga ljeta dosezale i do 46 stupnjeva Celzijevih, od četvrtka navečer zamijenila je kiša koja je u ovom dijelu Slavonije stala u utorak ujutro, donijevši ovom području značajno zahlađenje i 72 litre oborina, s tim da je mjesečni prosjek za ovaj kraj 65,11 litara.

Mjerni instrumenti đakovačkog pratitelja vremenskih prilika Bartola Bačića tako su od početka rujna do utorka ujutro izmjerili 87 litara kiše, a od početka prošlotjednog zahlađenja najnižu jutarnju temperaturu od 10, a dnevnu od 11 do 13 stupnjeva, dok je u četvrtak najviša dnevna bila 29 - 30 stupnjeva. Do najnovijih, obilnih oborina ovome kraju od početka 2024. godine nedostajalo je više od 320 litara kiše. Bačić kaže kako je u lipnju palo 56, u srpnju 28, a u kolovozu samo 14 litara.

- Zemlja je žedna - kaže Bačić, a poručuju to i naši drugi sugovornici.

Iako je ovih dana pala obilna kiša, u sjeverozapadnoj Đakovštini, primjerice, gdje su zbog suše presušili i pojedini potoci ili im je oslabljen protok, dio njih, kaže načelnik Općine Levanjska Varoš Slavko Tidlačka, nije se još "povratio".

- Potoku Bazovcu i gornjem toku Breznice, primjerice, voda još ne ide kanalima, a nema je ni u kanalima uz cestu. Zemlja je žedna i sve je uspjela "popiti". Šume na obroncima Dilja žedne su i "popile" su dobar dio vode, pa do potoka nije stigla dovoljna količina kiše da ponovno krenu, a zadnju dobru kišu ovdje smo imali u srpnju. Što se nas tiče, neka ovakva pada i tjedan dana -kaže Tidlačka.

Nakon prizora spaljenog uroda, kako se ovolika kiša odrazila na ratarske površine, je li stigla prekasno?

- Za ljetinu je kasno, jedino što će ove kiše olakšati pripremu za sjetvu uljane repice koja se sada treba raditi – sada joj je već rok, i za ječam, koji će se raditi krajem rujna i početkom listopada. Možda će pomoći onome što je sijano za zelenu gnojidbu pa će poniknuti, a što se tiče kultura koje se skidaju, samo će ometati berbu, vršidbu, jer je tlo mokro. Suncokretima kada su u fazi zriobe kiša smeta. Dolazi do trunjenja korijena, glave. Ove kiše ne mogu više pomoći ni šećernoj repi, ona i soja najviše su nastradale u suši - rezimira učinak kiše na polja nakon ekstremne suše dugogodišnji ratar Mirko Miladinović iz Koritne.

Upozorava na stanje kukuruza i ocjenjuje kako su mu dosta dobri prinosi s obzirom na to kakva bila suša.

- U razvoju, u proljeće, imao je dovoljno kiše, te se formiralo zrno i klip. Zbog suše i suhoće zrna, ratari će uštedjeti barem 25 posto na troškovima sušenja - kaže Miladinović.

Kaže kako su prosječni prinosi kukuruza od pet do 7,8 tona po hektaru.

- Pojedini ratari imaju prinose i do 10 tona po hektaru, ovisno o roku sjetve, sorti i dr. Uglavnom, prinos kukuruza iznad je očekivanja nakon tako ekstremne suše - kaže Miladinović.

Nove kiše ratarskim površinama, ocjenjuje, neće naškoditi - koliko god kiše padne, zemlja će upiti.

- Što se mene tiče, ima još prostora za padanje, dobro je to za neke pripreme, pogotovo za sjetvu uljane repice i ječma, iako se svi ti rokovi pomiču sve kasnije s obzirom na to da je jesen sve toplija. Bio sam ovih dana u Češkoj, ondje je uljana repica već ponikla 10-ak centimetara - kaže Miladinović i dodaje:

- Uostalom, nemamo više četiri godišnja doba. Vremenski ekstremi sveli su ih na dva – na ljeto i jesen.