Vladimir Škrobo-Bajo
Izrađivali cigle i peći, uživali u gastronomiji
Kako miješati blato, slamu i pljevu učili i gosti iz SAD-a, Francuske, Mađarske...
KARANAC
U Ulici zaboravljenog vremena u karanačkoj Baranjskoj kući održana je još jedna, 13. Akademija blata - ekološki primjenjiva radionica, čiji je organizator Udruga čuvara starih zanata.
I ove je godine, već tradicionalno, Akademija obuhvatila teme koje se odnose na izradu ćerpiča (cigli od blata), stare zanate i autohtonu baranjsku gastroponudu.
Za svako dvorište
U Karanac je zbog Akademije stiglo nekoliko grupa turista i članovi udruge koja se bavi upravo izgradnjom objekata od prirodnih materijala. Kako se od zemlje, pljeve i slame izrađuju cigle te zidaju krušne, odnosno ''čergaške'', peći, osim domaćih, mogli su vidjeti gosti iz SAD-a, Francuske, Mađarske, Srbije, Crne Gore… Kušali su i tradicionalna jela, za koje se sastojci, tvrdi Vladimir Škrobo-Bajo, idejni začetnik te i brojnih drugih karanačkih manifestacija, mogu pronaći u krugu od stotinjak metara.
- Između ostalih, jedan od ciljeva nam je pokazati kako se nekada živjelo na selu. Akademija blata, inače, ne traje samo ovaj tjedan. Ovoga tjedna samo nešto intenzivnije radimo, ali cijele sezone pokazujemo gostima kako se izrađuju peći od blata te kroz razne gastronomske show-programe kako se na ili u njima kuhaju perkelti ili sataraši, peče kruh ili šarani na rašljama, kao i brojna druga jela - priča Škrobo, nastavljajući kako polaznik Akademije može biti svatko tko želi naučiti (g)raditi sa zemljom i blatom. Za jednu peć, objašnjava, potrebno je samo nekoliko sata rada, a novac ostaje u džepu. Tvrdi kako si je svatko može izraditi u dvorištu vlastite kuće ili vikendice. Pokazujući na najnovije peći, kaže kako su one građene od dvoja kolica žute zemlje, malo pljeve i sjeckane slame. Nedostaje, doduše, svinjska dlaka, ali to nije nikakav problem. Što se ćerpiča tiče, materijal je isti.
Traženo umijeće
- Osmislili smo i stroj za miješanje sastojaka. Kada se sve uhoda, četvero ljudi za četiri sata može izraditi 400 cigli koje se potom suše na suncu, a kasnije služe za izgradnju - kaže Bajo, ističući kako je tijekom proteklih godina u sklopu Akademije izrađeno više od 30 tisuća ćerpiča. Radili su Karančani, primjerice, baze za bejzbolsko igralište u Zagrebu, a vrhunac svega poziv je iz vukovarskog Muzeja, gdje je Škrobo izradio presjek vučedolske kućice. Izgradili su ''akademci'' i četiri ''blatne'' kućice veličine po 25 četvornih metara u Sopotu kod Vinkovaca, vjerne replike nekadašnjih kućica iz sopotske kulture… Ne treba zaboraviti ni na činjenicu kako je Škrobo već četiri godine uključen u projekt osječkog Građevinskog instituta. Podsjeća i na razlog pokretanja Akademije.
- Razlog je pomalo smiješan. Prije 20-ak godina, kada sam otvorio restoran, planirao sam izgraditi krušnu peć. Danima sam tražio cigle, pronašao ih pokisle i s neugodnim mirisima iz staja, pa sam ih odlučio sam izraditi. I tako, malo-pomalo, cijela je priča o blatu kao građevnom materijalu, kada sam ju posložio, postala manifestacija - prisjeća se.
O toj zanimljivoj i poučnoj manifestaciji snimljen je i dokumentarni film, a dio onoga što je u sklopu nje izrađeno u stalnom je postavu Ulice zaboravljenog vremena u Karancu.
