Funny young woman with orange halves in the kitchen, concept of health, weight loss and diet.Nutricionizam ilustacija
MAGNIFIC
17.6.2026., 11:35
nutricionistica i poduzetnica

Dorotea Fišer: Vrijeme je da svi osvijestimo utjecaj prehrane na vlastito zdravlje, a ne samo na izgled

Doroteina je Aurevia specijalizirana za razdoblja pripreme za trudnoću, trudnoću, postpartum i dohranu

Nutricionistica i poduzetnica iz Osijeka Dorotea Fišer iz ljubavi prema djeci i trudnoći odlučila je zaploviti poduzetničkim vodama te je početkom ove godine osnovala nutricionistički brend Aurevia, koji mijenja način razmišljanja o hrani i najvažnijim životnim trenucima. Otvaranje je vlastitog posla bio Dorotein san godinama. Iako je dvojila je li to pametna odluka, kada ju je donijela, znala je da je dobro odlučila i da ide u pravom smjeru na vlastitu poslovnom putu. Njezina je Aurevia specijalizirana za razdoblja pripreme za trudnoću, trudnoću, postpartum i dohranu. Tako ima digitalne vodiče za one koji se pripremaju upravo za ta razdoblja, a izradila je i slikovnicu o raznovrsnoj i pravilnoj prehrani.

Dorotea Fišer: Vrijeme je da svi osvijestimo utjecaj prehrane na vlastito zdravlje, a ne samo na izgled
USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Izazovi s interneta

Mišljenja je da ljudi gledaju na nutricionizam ne kao na znanost, nego samo kao na, primjerice, kalorijski deficit ili adekvatan unos proteina. Iako je proces gubitka kilograma uistinu najčešći problem s kojim se nutricionisti susreću, Fišer naglašava da je riječ o kompleksnoj znanosti koja bi trebala imati utjecaj na cijeli naš život.

“Podrška ženama i edukacija o tome da prehrana i način života utječu na začeće, pa tako i na trudnoću, iznimno je malo implementirana. Također, zbog načina života žene se u kasnijoj dobi odlučuju imati djecu te je i to potrebno uzeti u obzir gledajući spremnost tijela za napor trudnoće", upozorava Fišer. Dotaknula se i dohrane te naglasila kako je njezino uvođenje prvi korak u ostvarivanju zdravog odnosa bebe s hranom, odnosno to je upoznavanje djeteta s različitim okusima i teksturama.

Dorotea Fišer: Vrijeme je da svi osvijestimo utjecaj prehrane na vlastito zdravlje, a ne samo na izgled
USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Nutricionizmu ju je privukao njezin način razmišljanja i pristupa problemima, gdje je uvijek fokus na uzroku problema, a ne na gašenju požara. Prehrana je uzrok mnogim problemima i stanjima, ali i potencijalno rješenje.

“Znanost o hrani iznimno je kompleksna kada uđete u njezinu bit, što bi značilo da je upravo ona definicija mog načina razmišljanja i zbog toga me je i privukla", ističe.

Jedan od najvećih izazova s kojima se susreće jest internet. Naime, svi klijenti s kojima komunicira, objašnjava, vjeruju svemu što su pronađu na internetu, ne razlučuju istinite od netočnih informacija. Iako kao nutricionistica smatra da je dostupnost informacija prednost današnjeg društva, ističe kako se zbog toga često ne vjeruje struci. Također, naglašava kako je za uspješno ostvarivanje klijentovih ciljeva potrebna suradnja te da se ljudi ne trebaju sramiti pitati za pomoć.

Ne treba jesti za dvoje

S obzirom na to da se Fišer specijalizirala za razdoblje prije, za vrijeme i nakon trudnoće, upitali smo je što bi savjetovala ženama koje planiraju trudnoću, a ne znaju odakle krenuti kad je prehrana u pitanju. Za njih ima tri ključna savjeta: neka počnu suplementirati folnu kiselinu, jedu raznoliko s naglaskom na namirnice bogate željezom, kalcijem, omega 3 masnim kiselinama te izbjegavaju visoko procesiranu hranu i alkohol.

Ističe i da tijekom trudnoće nije potrebno jesti za dvoje, pa je jedna od najvećih pogrešaka koje viđa prekomjeran energetski unos. Naglašava kako se prekomjernim dobitkom kilograma povećava rizik za poteškoćama tijekom porođaja. Također, ni rigorozne dijete i ekstreman kalorijski deficit nakon porođaja i tijekom postpartuma nisu rješenje jer otežavaju majci nošenje sa svim izazovima. "Potrebno je dati si vremena za 'povratak na staro'", odlučna je nutricionistica.

U vremenu nakon porođaja mediteranska je prehrana univerzalno rješenje koje osigurava adekvatan unos nutrijenata za osiguravanje svega potrebnog majci, a samim time i djetetu. Visok unos voća i povrća osigurava antioksidanse potrebne za majčin imunitet, vlakna za sprječavanje konstipacije, unos skupine vitamina B i masnih kiselina za kognitivne sposobnosti.

“Prehranu u postpartumu potrebno je koristiti kao alat, a ne ju zanemariti i fokusirati se isključivo na novorođenče. Mama koja se brine o sebi, naravno uz pomoć tate i ostatka ekipe, lakše se bori s izazovima postpartuma, i s fizičkim, i s potencijalnom postporođajnom depresijom", govori Fišer. Majkama koje osjećaju pritisak da se što prije vrate na težinu prije trudnoće poručuje da će kilogrami doći i proći te da su kretanje, raznolika prehrana i strpljenje ključ.

Velikim društvenim problemom Fišer smatra kada roditelji vlastitim restriktivnim prehrambenim navikama podučavaju djecu, bilo to od vegetarijanske i veganske prehrane, uvođenja dohrane uz suplementaciju "na svoju ruku" ili navikavanja na visokoprocesiranu hranu. Sigurna je da nutricionisti i pedijatri opravdano naglašavaju važnost raznolike prehrane i uvođenja svih skupina namirnica.

Fenomen "ljetnog tijela"

Kako nam za nekoliko dana i kalendarski počinje ljeto, Fišer smo upitali i za fenomen "ljetnog tijela" koji se ponavlja svake godine, a podrazumijeva da mnogi ljudi pred ljeto idu na restriktivne dijete, detokse i intenzivne treninge kako bi na plaži bili fit. Doretea Fišer odlučna je kada kaže: "Vrijeme je da osvijestimo utjecaj prehrane na vlastito zdravlje, a ne samo na izgled. Prehrana i rigorozni kalorijski deficit troše vaše tijelo, narušavaju homeostazu organizma i jednostavno su neodrživi. Postavljanjem zdravlja na prvo mjesto shvatit ćemo da su dugoročni rezultati koji traju čitavu godinu i cijeli život bolje rješenje."

Kako bismo se kretali i raznovrsno hranili tijekom cijele godine, a ne samo prije sezone kupaćih kostima, ključ je u promjeni svijesti o načinu života. Nužno je shvatiti da je potrebno biti zdrav te gledati na hranu kao alat za postizanje i željene figure, i željenih psiholoških i zdravstvenih ciljeva. "Iznimno je važmo cijeniti svoje tijelo, ono je jedino koje imamo, održavati ga i osiguravati mu sve nužno za dug i ispunjen život."

U posljednje su vrijeme iznimno popularni i lijekovi za mršavljenje poput Ozempica. Nutricionisticu to ne čudi jer živimo u društvu u kojem se živi brzo, teži se brzom ostvarivanju ciljeva i priželjkuju nerealni uspjesi već u dvadesetima. Smatra da smo postali nestrpljivi te da za sve tražimo brzopotezno rješenje ne gledajući dugoročno posljedice tih rješenja. Iako se posljedice danas popularnih lijekova tek počinju konkretnije istraživati, Fišer upozorava kako su, uz nesumnjive benefite, već pokazali negativan učinak na gustoću kostiju, vid i probavu.

Dva ekstrema

“Primijetila sam na društvenim mrežama i općenito kroz komunikaciju s ljudima da su se stvorila dva ekstrema koja se međusobno podbadaju. Ima onih koji se drže iznimno striktne prehrane te onih koji traže isključivo brza rješenja i ne povezuju prehranu s načinom života i utjecajem na njegovu kvalitetu", objašnjava Fišer.Tako s jedne strane stoje fitness entuzijasti, a s druge body positivity grupa. Iako smatra da temeljne ideje obiju strana imaju smisla, Fišer ističe da su obje otišle u ekstrem.

Nakon što je prokomentirala i podijelila savjete vezane uz područje u kojem se specijalizirala te uz aktualne društvene trendove, ostalo je pitati ju kako za nju izgleda zdrav odnos prema hrani.

On se, prema Fišer, gradi od samog početka, odnosno od uvođenja dohrane. Zdrav odnos s hranom znači jesti umjereno, znati si pomoći hranom, znati što jedeš i prepoznati u sastavu gotovih proizvoda što unosiš u vlastiti organizam.

“Zdrav odnos znači ne bojati se hrane i uživati u njoj umjereno i u svakoj njezinoj boji, teksturi i okusu", kazala je Dorotea Fišer.

O PROTEINIMA NAŠIM SVAGDAŠNJIM

Dorotea Fišer komentirala je još jedan aktualni trend – naglasak na proteinima (bjelančevinama) u prehrani, posebice kod fitness entuzijasta. Potvrđuje da su proteini doista ključni u stvaranju mišićne mase. Međutim, misli da se proteini prenaglašavaju u današnjim trendovima, baš kao i kalorijski deficit.

“Prosječna osoba koja se umjereno kreće na kilogram svoje tjelesne težine treba unositi 0,7 grama proteina, a ako želi izgraditi mišićnu masu 1 - 1,4 grama. Jedan je od nusproizvoda razgradnje bjelančevina u našem organizmu amonijak koji se metabolizira u ureu u bubrezima i izbacuje iz tijela mokraćom. Kontinuirani prekomjerni unos proteina može prekomjerno opteretiti bubrege i narušiti njihovu funkciju”, kaže Fišer.

Nutricionistica naglašava i izvore proteina. Naime, ako se ne unose biljni proteini, lako je moguće da će osoba imati problema s konstipacijom.