Marko Mamić i Miljenko Petrović
Protostar Labs - Prva smo hrvatska tvrtka s vlastitim softwareom u svemiru
Prije dvije godine, u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), na OPSAT-1 satelit podignuli su vlastiti sustav za detekciju anomalija. Od tog se trenutka intenzivirala suradnja s ESA-om
Protozvijezde, prema Hrvatskoj enciklopediji, dijelovi su međuzvjezdanih molekularnih oblaka koji se pod utjecajem gravitacijske sile sažimaju u sfere. Sažimanje protozvijezda traje dok ne započne fuzija i postanu zvijezde. Ovisno o masi, taj stadij može trajati od više stotina tisuća do nekoliko desetaka milijuna godina.
S fokusom na svemir
Ovdje na Zemlji, preciznije u Hrvatskoj, u Osijeku, od protozvijezde do zvijezde, čini se, ne treba proći ni približno toliko vremena, ako je suditi prema tvrtki Protostar Labs, koja je osnovana 2019. godine, a samo pet godina poslije postala prva hrvatska tvrtka s vlastitim softwareom u svemiru.
Priča o Protostar Labsu počela je u Astronomskom društvu Anonymus u Valpovu, čiji je član bio i osnivač tvrtke Filip Novoselnik. Kao mladi astronomi, članovi Anonymusa otkrili su veliki broj supernova i u tome postigli rekorde, osobito u Hrvatskoj. Tu je rođena ljubav prema svemiru, a onda i želja za kompetitivnošću unutar svemirske industrije, reći će nam Miljenko Petrović, jedan od mladih zaposlenika te tvrtke, s kojima smo razgovarali u Poduzetničkom inkubatoru BIOS-u, gdje se nalazi njihov osječki ured.
Kako i svaka manja tvrtka krenuli su s manjim projektima, ali uvijek s fokusom na svemir, te prije dvije godine, u suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA), na OPSAT-1 satelit podignuli vlastiti sustav za detekciju anomalija i time postali prva hrvatska tvrtka koja se može pohvaliti takvim postignućem.
Od tog se trenutka intenzivirala suradnja s ESA-om, što je, ističe Petrović, ključni dio razvoja svake mlade svemirske tvrtke, te su trenutno u realizaciji triju ugovora s ESA-om, a još ih je toliko na čekanju.
“Bavimo se pretežito vizirskim sustavima za satelite, sustavima za obradu podataka na samom satelitu, gdje dolaze neke naše hardverske komponente, poput našeg hardvera za procesiranje podataka na satelitu i postavljanje modela umjetne inteligencije na isti", pojašnjava Petrović.
Procesiranje u orbiti
Marko Mamić, voditelj tima za softverska rješenja, podijelio je s nama nekoliko konkretnih primjera onoga čime se tvrtka bavi.
“Prvi je projekt vezan uz ugovor s ESA-om. Prvu smo verziju tog ugovora dobili 2021. godine kada smo krenuli razvijati software koji pomaže treniranju i samom procesiranju dubokih neuronskih mreža na specijaliziranim pločicama kao što su FPGA uređaji (napredni integrirani krugovi koji se mogu programirati nakon proizvodnje, omogućujući fleksibilnu rekonfiguraciju za specifične zadatke, nap.a.). Time omogućujemo da ljudi koji nisu vješti u FPGA području mogu istrenirati i brzo prototipirati svoj model, i samim time pripremiti ga za produkcijska okruženja. Namjena je tog softwarea, zapravo, olakšati procesiranje IA modela na samom satelitu, čime možemo uštedjeti vrijeme i prostor u smislu slanja podataka na Zemlju, s obzirom na to da je prijenos podataka iz svemira veliki financijski trošak. Primjerice, satelit treba fotografirati dio Zemlje na kojem se nalazi neka poljoprivredna površina, imanje, šuma, rijeka, ocean, što god... Tradicionalan bi način bio da najprije skinemo kompletnu sliku pa ju procesiramo na Zemlji, međutim, našim softwareom omogućujemo da se napravi procesiranje u orbiti, što smanjuje količinu podataka koje trebamo prebaciti na Zemlju. Time dobivamo informaciju bez prijenosa velike količine podataka", pojašnjava Mamić.
Primjer drugog projekta s ESA-om, na kojem surađuju i sa Sveučilištem u Zagrebu, modul je koji će biti ugrađen na satelit, a služit će detekciji svjetlosnog onečišćenja.
“Riječ je o devet detektora koje možemo zamisliti kao male kamere, ali imaju jedan piksel. Poanta je zapravo da na njih stavimo specifične filtre koji mogu detektirati karakteristike svjetla i samim time na satelitu možemo detektirati o kakvom je svjetlosnom onečišćenju riječ, je li u pitanju ulična rasvjeta, šumski požar ili nešto treće", pojašnjava nam jedan od 20 zaposlenika Protostar Labsa, među kojima i nekoliko doktora znanosti.
Priželjkuju smjer na FERIT-u
Osim osječkog ureda u BIOS-u, tvrtka ima i zagrebački ured. Iz osječkog će zbog politike maksimalnog zadržavanja do pet godina, kako bi se pružila prilika novim tvrtkama, uskoro morati otići. Pitamo Marka što planiraju nakon toga i hoće li se širiti kao tvrtka.
“Bit će teško otići iz BIOS-a, na koji smo se naviknuli kroz dugi niz godina. Kamo ćemo? Nažalost, na to pitanje nemam odgovor. Kao što se kaže, vidjet ćemo, no svakako će biti potrebno širiti prostor jer, kada je riječ o svemirskim tehnologijama, potrebni su razni posebni prostori poput clean rooma i ostalih. Što se tiče širenja u smislu novih zaposlenika, to nam je uvijek cilj. Nažalost, obrazovni su programi u Hrvatskoj puno slabiji, no radi se na tome. Zapravo, želimo započeti s našim vlastitim smjerom na FERIT-u. Tražimo zaposlenike koji su u embedded sustavima, koji su u sustavima svemirskog inženjerstva i, naravno, softverske inženjere i sve što pripada toj kategoriji. Planiramo se znatno, ali stabilno širiti”, poručuje stručnjak Protostar Labsa, tehnološke tvrtke za koju mnogi kažu da je nova velika stvar iz Osijeka.
