Domagoj Drenjančević i Suzana Mimica
Stručni skup Medicinskog fakulteta i KBC-a: S antibioticima oprezno - osigurajmo si tako budućnost
Mikroorganizmi brzo evoluiraju - moramo spasiti ljudski rod
Prehlađeni ste? Imate gripu? Mirujte, liječite se, ali ne antibioticima! Koristite se antibioticima oprezno - siže je onoga što je kao glavna poruka građanima i struci odaslano sa Simpozija u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna o antimikrobskoj rezistenciji. Simpozij su organizirali Klinički bolnički centar Osijek i Medicinski fakultet Osijek pod nazivom "Antibiotici u fokusu: racionalna terapija, rezistencija i odgovornost" s ozbiljnim apelom "Djeluj sada - zaštiti našu sadašnjost i osiguraj našu budućnost".
Ovo multidisciplinarno predavanje stručnjaci su novinarima i građanima razumljivo pojednostavili - baš u pravo vrijeme, sezone gripe i prehlada. Dakle, s antibioticima treba racionalno jer, narodski rečeno (iako je baš suprotno u narodu, koji je nezadovoljan kada mu liječnik uvijek ne prepiše antibiotik), treba vjerovati liječniku i ne tražiti ih bezveze.
U biti, "stanje nije baš bajno". Naime, problem je da novih antibiotika nema puno na tržištu i dolaze, pojašnjava izv. prof. dr. sc. Suzana Mimica, na kapaljku, pa one koje imamo moramo jako čuvati.
Dekan Medicinskog fakulteta, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević cijeni da je tema iznimno važna za cijeli ljudski rod.
- Evolucija mikroorganizama brža je od ikakvog procesa koji može ljudska vrsta učiniti. S obzirom na to da glavni pritisak na evoluciju novih vrsta i antimikrobske rezistencije čini upravo primjena lijekova, u ovom slučaju antibiotika, ključ je zadržati njihovu djelotvornost za iduće stoljeće nakon nas. Jer ovo zlatno doba je sada već iza nas, mi ulazimo u novu eru, to je era multirezistentnih organizama, a sama dinamika nastanka novih antibiotika je puno sporija. I ako ne sačuvamo postojeće, bit će poprilično problema u perspektivi za liječenje bolesnika koji će biti najugroženiji, i ponekad najbezazlenije infekcije bit će veliki izazov za svakog liječnika, a samim time i za ishode liječenja bolesnika. Ako sada ne djelujemo, za iduće generacije neće biti mogućnosti i vratit ćemo se natrag u, često volimo reći, predantibiotsku eru, a zapravo ćemo biti u postantibiotskoj eri. Činjenica da su mikroorganizmi brži u svojoj evoluciji daje nam obvezu da to spriječimo, a jedini i najučinkovitiji način je educiramo ljude o značenju i čuvanju antibiotika za buduće bolesnike koji tek dolaze - kazao je Drenjančević dodavši da mikroorganizmi migriraju zajedno s ljudima jer su dio naše flore i tako se šire, nemaju granica.
- Danas postoje, rijetko, i kod nas kao i u svijetu panrezistentne bakterije, otporne na sve dostupne antibiotike. Zato uistinu mora svatko krenuti od sebe. Ako govorimo o primjeni antibiotika za respiratorne infekcije, koje su više od 90 % izazvane virusima, mi antibioticima ne možemo djelovati na viruse. Samo ćemo prouzročiti neželjene učinke jer će kolateralna šteta od toga biti to što će pacijent uništiti svoju normalnu crijevnu floru, može dobiti alergijsku reakciju..., a neopravdana primjena stvara rezistenciju i otporne uzročnike. Primjerice, svatko od nas ima više puta godišnje grlobolju - jako vas boli grlo, možda je i temperatura malo povišena - ali zapravo od svih grlobolja 90 posto su virusne i antibiotik ne pomaže. I zato pacijenti ne trebaju biti nezadovoljni ako dođu k liječniku pa ne dobiju recept za antibiotik, moraju mu vjerovati da trebaju koristiti simptomatsku terapiju - dovoljno tekućine uz mirovanje itd. Antibiotici pomažu samo kada je uzrok bakterija, recimo ako je streptokokna gnojna angina, a to će liječnici prepoznati, ili ako je bakterijska upala pluća, mokraćnih puteva... Jako je važna i odgovornost pacijenata da popiju terapiju do kraja. U suprotnom to je bakterijama najbolji način da postanu otporne na antibiotik. Vrlo su vješte u pronalaženju načina da postanu otporne, pa se geni za otpornost brzo šire između bakterija. Evo, otkako je penicilin na tržištu, još 1940-ih godina, brojne su bile osjetljive na penicilin, sada su mnoge otporne - upozorava pomoćnica ravnatelja KBC-a za i klinička farmakologinja Mimica.
