Veća kapitalna ulaganja u gradovima i općinama
Prosječni proračunski prihod po stanovniku županije iznosio je 786,60 eura. To je 13 posto više nego godinu prije
Hrvatska, kao još uvijek najmlađa članice Europske unije, u svome je članstvu imala prigodu u cijelosti sudjelovati u kreiranju i raspolaganju sredstvima iz tek jednog proračuna EU-a, službeno nazvanog višegodišnji financijski okvir. On završava 2027. godine, a već sada su počeli pregovori oko sljedećeg VFO-a, za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Dobra vijest za naše lokalne zajednice je kako Europska komisija najavljuje nastavak kohezijske politike i u novom proračunskom razdoblju, jer taj je okvir osnovni izvor financiranja brojnih projekata koji su ili realizirani ili će se realizirati u gradovima i općinama Osječko-baranjske županije.
Primjerice, u prošlom VFO-u, od 2014. do 2020. godine na području ove županije ukupno je odobreno 1192 projekta ukupne vrijednosti 897 milijuna eura. Dominantno, za 596 projekata riječ je upravo iz programskih okvira Konkurentnost i kohezija, a jedinice lokalne samouprave, institucije i tvrtke u njihovu vlasništvu, na području OBŽ-a sudjeluju u 404 projekta ukupne vrijednosti nešto veće od 540 milijuna eura.
Višak prihoda
Jednim dijelom ovo je razlog što su iz godine u godinu proračuni gradova i općine sve veći. Prema nedavno prezentiranom izvješću vijećnicima Županijske skupštine o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave u 2024. godini, uspoređujući ga s godinom prije, ukupno ostvareni prihodi iznose 258.224.119 eura, u odnosu prema 240.685.532 eura prethodne godine. Rast je to od 7,29 posto. Odnosno, još slikovitije, višak prihoda zabilježen je kod 32 jedinice od ukupno njih 42. U to se uklapa i podatak kako je udio rashoda poslovanja nešto viši nego 2023. godine, 70,24 posto u odnosu prema 67,74 posto.
I kapitalna ulaganja nominalno su veća, 61,8 milijuna eura, prema 56,7 milijuna eura prethodne godine. U 26 jedinica kapitalna su ulaganja veća, primjerice u Đakovu su prošle godine, u odnosu prema 2023. godini, udvostručili svoja ulaganja u kapitalna ulaganja. Među općinama prednjače Čepin i Đurđenovac, obje s iznosima koji su prešli dva milijuna eura. Pojedinačno najveći iznos kapitalnih ulaganja je, očekivano, u Gradu Osijeku, od 16,4 milijuna eura, no to je ipak tri milijuna eura manje nego 2023. godine. Međutim, kako ne bi bilo zabune, nisu svi projekti isključivo realizirani sredstvima iz EU fondova, dio projekata realiziran je i sredstvima lokalnog proračuna.
Iznad prosjeka
Uvijek zanimljiv, ali vrijedan pokazatelj fiskalnog kapaciteta, iz ovog skupštinskog materijala je i onaj koji godinama prati ostvareni proračunski prihod po stanovniku u svim jedinicama lokalne samouprave na području Osječke županije, kolokvijalno ga nazivamo lokalni BDP. Za prošlu godinu prosječni proračunski prihod po stanovniku najveće slavonske županije iznosio je 786,60 eura, što je 13 posto više nego godinu prije. No ono o čemu se može diskutirati jest da su od tog prosjeka "jače" samo dvije jedinice - Grad Osijek s 897,57 eura i Općina Magadenovac s 851,95 euro. Oni su konstanta "iznad crte" i međusobno se izmjenjuje na prvom, odnosno drugom mjestu. Ostale su jedinice s prihodom po stanovniku ispod županijskog prosjeka u rasponu od 208,18 (Općina Trnava) do 689,13 eura (Općina Čeminac). Jedino još općine Vuka i Satnica Đakovačka imaju županijski BDP per capita veći od 600 eura po stanovniku. Najveći broj općina gradova, njih 25, u rasponu je između 300 i 499 eura.
