Posljednjeg je dana svibnja Zračna luka Osijek obilježila punih 45 godina otkako je puštena u promet. Službeno je otvorena 31. svibnja 1980. godine, a prvi je let bio dva dana poslije, 2. lipnja, kada je JAT-ov DC-9 poletio iz Osijeka prema Zagrebu. U samom je začetku planirano da osnovna funkcija Zračne luke bude kargopromet, a kargoterminal otvoren je dvije godine nakon otvaranja putničkog terminala, odnosno 1982. godine.

Okupacija i devastacija

Iako je Zračna luka imala nešto putničkog, kao i kargoprometa, sve je to bilo vrlo skromno i daleko od planova njegova osnivača. Osijek je tada bio povezan sa Zagrebom, Beogradom, Splitom i Dubrovnikom, a letove je obavljao JAT sve do Domovinskog rata. U posljednjem redu letenja prije rata, u ljeto 1991. godine, Adria Airways letio je jednom tjedno u Split, a Croatia Airlines imao je dva tjedna leta za Split i za Dubrovnik. Od kraja lipnja 1991. Zračna luka Osijek bila je zatvorena zbog ratnih zbivanja, a posljednji je bio let Croatia Airlinesa prema Rijeci.

Srpski je agresor okupirao područje Zračne luke, koja je uništena i opljačkana. Sustav i oprema dijelom su uništeni, a dijelom ukradeni i odvezeni u Beograd. Potpuno su uništenje spriječile mirovne snage Ujedinjenih naroda, koje su se ondje stacionirale. Ukupna je ratna šteta na Zračnoj luci iznosila oko šest milijuna tadašnjih njemačkih maraka. S obzirom na to da je područje na kojem se Zračna luka nalazila ostalo pod srpskom okupacijom sve do mirne reintegracije istočne Slavonije, godine 1995. Osječko-baranjska županija izgradila je kao privremeno rješenje Poslovno-športsku zračnu luku Čepin, koja zbog skučenosti prostora nikako nije mogla nadoknaditi onesposobljenost zračne luke u Klisi.

Nakon završetka mirne reintegracije okupiranog područja u sastav Republike Hrvatske, počela je i obnova Zračne luke Osijek, koja je osposobljena za promet u listopadu 2001. godine. Od 2002. godine ponovno se uspostavlja promet sa Zračne luke Osijek i u upotrebu stavlja obnovljen mali, ali funkcionalan putnički terminal te pista dimenzija 2500x45 metara kao i stajanka s četiri pozicije za zrakoplove veličine A320.

Avionom čak i u radnička odmarališta

Od početka je rada Zračne luke Osijek u njoj radila Osječanka Blanka Strahonja - prvo na poslovima balansera, potom na mjestu šefa smjene, rukovoditeljice prometno-tehničke službe, a nakon obnove od 2004. do 2012. godine bila je direktorica.

- U bivšoj je državi putnički promet bio samo na domaćim linijama, što je pokrivao JAT, a nešto malo letova pred Domovinski rat odradila je Croatia Airlines - prisjeća se Strahonja, dodajući kako je osnovni cilj izgradnje luke u bivšoj državi bio prijevoz roba.

Osim toga, kaže, drugi je razlog bio da bude alternativa Zračnoj luci u Beogradu. Podsjeća da je ipak prvo uveden putnički promet, a kada je izgrađen kargoterminal 1982. godine, počeli su kargoletovi iz cijele bivše države.

- Na našu su pistu dolazili avioni s robom iz Makedonije, BiH, Vojvodine… Velika Kladuša puno je koristila ovaj aerodrom, robu su dovozili kamionima, a mi smo sve to odrađivali. Sada se smanjilo tržište, nema više roba koje bi se slale avionima, tako da sada kargoletova više i nema - objašnjava Strahonja.

Tvrdi također da se u vrijeme do Domovinskog rata jako dobro poslovalo i svi su troškovi aerodroma bili pokriveni, redovito su se isplaćivale plaće, plaćali troškovi poslovanja i sve su obveze bile na vrijeme odrađene.

- Bilo je puno domaćih letova i bili smo povezani sa svim našim aerodromima. Avion je "spavao" u Osijeku i ujutro išao u Zagreb. Vraćao se popodne ili navečer iz Zagreba, i tako je bilo cijele godine. Ponedjeljkom i petkom bila je veza s Beogradom, a kroz sezonu su postojali letovi za Pulu, Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik po dva puta tjedno. Ljudi su putovali, cijene su vjerojatno bile prihvatljive i doista se puno letjelo. Avionima su putovali i zaposlenici naših tvrtki koje su imale radnička odmarališta na Jadranu. Vodovod ga je imao u Kuparima i jednom su tjedno oni letjeli. Jutarnjim su letovima za Zagreb putovali oni koji su letjeli dalje za inozemstvo - prisjeća se naša sugovornica.

Naglašava da se kargoterminal, odnosno skladište koje i sada postoji, izgradio u to vrijeme te da je postojala ideja njegova proširenja i gradnje dodatnih kapaciteta uz prilaznu cestu prema glavnoj prometnici.

- U to smo vrijeme imali i dozvolu za rad Slobodne carinske zone, koja je tada imala smisla. Radila je na području Zračne luke, a imali smo i izdvojeni dio u Teini, međutim nikada to nije zaživjelo - kaže današnja umirovljenica Strahonja.

Prema njezinim riječima znatno je manji broj zaposlenih pokrivao cijeli posao oko prijema putničkih i kargoletova.

- Sjećam se situacije kada se rekonstruirala pista na aerodromu u Beogradu, pa je većina njihova prometa tada bila preusmjerena na Osijek. I to smo odrađivali zajedno s njihovim zaposlenicima bez problema. Također, kada su bili loši meteouvjeti u Beogradu, a avioni su bili u zraku, onda su se spuštali tu, kod nas. To su bile višestruko veće brojke prijema - naglašava Strahonja.

Prvi međunarodni let

Odlaskom mirovnih snaga UN-a iz Hrvatske krenulo se i s obnovom Zračne luke Osijek. Strahonja se prisjeća i tog vremena, za koje kaže da nije bilo nimalo lako.

- Bilo je teško jer je trebalo krenuti sve opet ispočetka. Croatia je krenula s domaćim letovima, ali popunjenost nije bila baš zadovoljavajuća. Trebalo je vratiti naviku ljudi da lete i s tim smo se borili. Bilo je čarter-letova kojima su dolazile sportske ekipe, poslovni ljudi, slijetali su mali poslovni avioni, ali domaći putnički promet baš nije toliko zaživio. I tada su postojale linije sa Zagrebom i, u sezoni, za Split i Dubrovnik - kaže Strahonja.

S vremenom su se osim Croatia Airlinesa počele pojavljivati i manje kompanije s manjim zrakoplovima poput Trade Aira, koji je češće išao prema moru i Zagrebu. Prvi je međunarodni let Zračna luka Osijek uspjela ispregovarati s Germanwingsom za Köln.

- Köln nam nije bio posebno zanimljiv jer smo mi htjeli Stuttgart, ali su oni forsirali Köln, jer im je ondje bila baza. I to je bila jako dobra popunjenost. Dok je Benetton imao u Osijeku tvornicu, poslovni su ljudi imali petkom i ponedjeljkom liniju za Italiju, za Treviso. Nakon toga smo uspjeli dogovoriti s Ryanairom - nabraja Strahonja dodajući kako je Zračna luka Osijek službeno ponovno otvorena 2. prosinca 2001. godine, a u veljači 2002. krenuo je promet.

Ribe iz Tanzanije, krave iz Afrike...

Ističe kako su uspjeli sačuvati jezgru licenciranih radnika iz vremena bivše države i da ih je bilo malo, ali su uspijevali pokrivati posao. Podsjeća također da je i u tom poslijeratnom razdoblju bilo kargoletova.

- Ribe su dolazile iz Tanzanije velikim zrakoplovima za talijanskog uvoznika. Bio je to veliki i jako dobar posao, na kojemu smo dobro zaradili. Pokušaj je bio da tim avionom u Afriku šaljemo proizvode Limexa, ali je ostalo na pokušaju. Dolazile su i krave iz Kanade, i to Boeingom 747. Bilo je to samo slijetanje po gorivo, ali i od toga smo jako dobro zarađivali - napominje Strahonja.

Na upit kako bi iz sadašnje perspektive ocijenila vrijeme dok je vodila ZL Osijek, Strahonja kaže kako je relativno zadovoljna onim što su uspjeli napraviti.

- Nadala sam se, međutim, da ću u svom radnom vijeku dočekati da ZL Osijek postane veliki aerodrom, ali uvijek je to borba. Nikada niste sigurni, čak i kada postignete dogovor, da će to biti realizirano, nešto se nepredviđeno dogodi i ostanete bez tog posla unatoč dogovoru. Kada smo dogovorili let Wizz Aira za Basel, nitko nije računao na uspjeh, ali bio je uvijek pun. Ljudi putuju u London, i to ne samo naši ljudi nego iz cijele regije. Definitivno nismo destinacija koja trpi visoke cijene karata - zaključila je bivša zaposlenica i direktorica Zračne luke Osijek, koja je u njoj provela svoj radni vijek i s radošću se sjeća toga vremena i raduje se svakoj njezinoj novoj godišnjici i uspjehu.

Stabilan i održiv rast

Krajem travnja ove godine na čelo Zračne luke Osijek imenovan je Tihomir Pejin, koji ima jasno definiranu razvojnu strategiju. Iako broj letova i putnika u 2025. godini ostaje na razini iz 2024. zbog rekonstrukcije terminala, sve su aktivnosti usmjerene na stvaranje preduvjeta za znatan iskorak u nadolazećim sezonama.

- Zračna luka Osijek ima jasan plan stabilnog i održivog rasta. Tijekom 2025. godine očekujemo da broj letova i putnika ostane na razini iz 2024., s obzirom na to da je u tijeku rekonstrukcija putničkog terminala te u ovoj godini nije došlo do širenja mreže linija. Fokusirani smo na nastavak suradnje s postojećim avioprijevoznicima i privlačenje novih linija, osobito međunarodnih. Dugoročno, cilj nam je pozicionirati Osijek kao stabilnu i efikasnu regionalnu zračnu luku, prepoznatljivu po kvaliteti usluge i povezanosti - ističe Pejin.

Posebno naglašava veliku rekonstrukciju i dogradnju postojećeg putničkog terminala vrijednu 14,3 milijuna eura.

- Projekt obuhvaća energetsko unaprjeđenje, povećanje kapaciteta s 200.000 na 400.000 putnika godišnje, kao i usklađivanje s pravilima šengenskog prostora (razdvajanje Schengen i non-Schengen tokova putnika). Ovim zahvatom moderniziramo operativne i sigurnosne kapacitete terminala, a putnicima omogućujemo veću udobnost i brži protok. Rok je za završetak radova travanj 2026. godine - podsjeća i dodaje da ZL Osijek, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i drugi dionici zajedno, sinergijski pokreću razvoj regije.

Smatra da je, ako želimo izgraditi održivu zračnu povezanost, nužno paralelno razvijati sve elemente destinacije – od smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja do prometne i turističke infrastrukture.

- Vjerujemo da zajedničkim angažmanom možemo izgraditi prepoznatljivu i konkurentnu regiju koja će privući putnike i investitore. Zračna luka Osijek kontinuirano ulaže u promociju i prema avioprijevoznicima i prema krajnjim korisnicima. Kada govorimo o B2B komunikaciji, možemo s ponosom reći da nas danas prepoznaju svi relevantni partneri, što je rezultat sustavnog i ciljanog rada posljednjih godina. S druge strane, sve više pozornosti poklanjamo komunikaciji prema javnosti, osobito kroz digitalne kanale. Društvene mreže i online oglašavanje omogućuju nam da brzo i efikasno dopremo do velikog broja korisnika, a rezultati kampanja iz 2024. to jasno pokazuju. Naravno, otvoreni smo i prema suradnji s tiskanim i elektroničkim medijima, osobito kada je riječ o temama od javnog interesa, poput nove infrastrukture, otvaranja linija ili promotivnih kampanja. Naš je cilj jasna, transparentna i pravovremena komunikacija bez obzira na kanal - ističe Pejin.

U bližoj budućnosti ZL Osijek vidi kao modernu, funkcionalnu i međunarodno povezanu regionalnu zračnu luku.

- S rekonstruiranim terminalom, udvostručenim kapacitetom, boljim iskustvom za putnike te jasnom infrastrukturnom i tržišnom strategijom, stvaramo temelje za rast prometa, jačanje konkurentnosti i privlačenje novih aviokompanija. Perspektiva Zračne luke Osijek usko je vezana uz razvoj Osijeka i istočne Hrvatske. Kroz partnerski odnos s Gradom, Županijom i državnim institucijama radimo na stvaranju uvjeta za dugoročni rast, veću vidljivost regije i bolju prometnu povezanost s Europom i svijetom - zaključuje Pejin.

S obzirom na povijest, ratne traume, obnovu iz ruševina i sadašnju ambiciju, priča Zračne luke Osijek nije samo lokalna infrastruktura – nego zrcalo razvoja regije koja se ne odriče svog mjesta na karti modernog svijeta.