Od prije desetak dana hrvatskim je građanima na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) dostupna prognoza kvalitete zraka. Tako u svakom trenutku mogu znati podatke o lebdećim česticama, dušikovu dioksidu i prizemnom ozonu te se pridržavati zdravstvenih preporuka kako ne bi narušili svoje zdravlje, posebice osjetljive skupine građana, poput djece, trudnica, starijih osoba te respiratornih i srčanih bolesnika.

Dvije postaje koje mjere kvalitetu zraka nalaze se i u Osijeku, a obavljaju to svakih sat vremena. Ako provjerite kvalitetu zraka u gradu ovih dana, vidjet ćete da ona baš i nije na zavidnoj razini. Naime, koncentracija lebdećih čestica manjih od 2,5 i 10 µm stalno varira od umjerene do vrlo loše. Tijekom 24 sata uglavnom iznosi između 40 i 75 µg/m3, a dobra je i prihvatljiva razina od 0 do 20 za čestice manje od 2,5 µm, odnosno od 0 do 40 za one manje od 10 µm. Upitali smo stručnjake DHMZ-a zašto su razine tih čestica u Osijeku svakodnevno povišene.

“Razina lebdećih čestica povremeno prelazi dopuštene vrijednosti, osobito tijekom zimskih mjeseci. Glavni uzroci povišenih koncentracija tih čestica su emisije iz kućnih ložišta tijekom grijanja, promet, industrija te povremeno i prekogranično zagađenje. Stabilni atmosferski uvjeti zimi dodatno pogoršavaju situaciju, jer smanjuju mogućnost disperzije zagađujućih tvari", objasnili su iz DHMZ-a. Dodali su kako onečišćenje iz kućnih ložišta dominira tijekom stabilnih atmosferskih uvjeta, poput magle i temperaturnih inverzija, koji zadržavaju zagađujuće tvari pri tlu. Osim toga, u zimskom razdoblju promet i grijanje dodatno pridonose povišenim razinama lebdećih čestica.

Ipak, naglasili su kako je kvaliteta zraka u Hrvatskoj znatno bolja nego prije 20 godina, zahvaljujući smanjenju teške industrije te strožim regulativama za promet i industrijske emisije. Postaje u Osijeku ponekad znaju pokazivati različite rezultate. Jedna je smještena na gradskom području, u Ulici cara Hadrijana bb, i ona je u funkciji od 2004. godine. Radi se o gradskoj prometnoj postaji, pa ona tako prati onečišćenja primarno prouzročena prometom. Druga je pak dalje od gradske vreve, u Krstovoj ulici 99. Ta je aktivna tek od 2021. i ima ulogu pozadinske postaje, analizirajući doprinos ukupnog onečišćenja zraka iz grada i njegove okolice.

“Obje postaje mjere ključne parametre za procjenu kvalitete zraka, no zbog različitih lokacija i specifičnih uvjeta, poput prometnog onečišćenja naspram pozadinskog onečišćenja, rezultati se razlikuju. Kvaliteta zraka na Osijeku-2, odnosno postaji u Donjem gradu, često je bolja zbog udaljenosti od prometnih i industrijskih izvora", pojasnili su nam iz DHMZ-a.

Dok prva postaja mjeri dušikov dioksid, dušikov monoksid, dušikove okside, lebdeće čestice manje od 2,5 i 10 µm te ozon, druga mjeri i brojne druge onečišćivače poput benzena, lebdećih čestica manjih od 1 µm i sumporova dioksida. Iako vam se vjerojatno ništa neće dogoditi ako iziđete dok je kvaliteta zraka loša, ipak biste trebali biti na oprezu. Primjerice, 2,5 µm čestice izrazito su sitne, pa mogu prodrijeti daleko u pluća i izazvati probleme poput otežanog disanja, ali i peckanje očiju. Brojna su istraživanja pokazala da postoji čvrsta veza između izloženosti 2,5 µm česticama i prerane smrti od srčanih i krvožilnih te od plućnih bolesti, a mogu dovesti i do pogoršanja postojećih kroničnih bolesti, poput astme, bronhitisa i drugih bolesti dišnog sustava.