Osijek je u petak svjedočio prizorima koji bi još dan prije bili nezamislivi - trgovački centri, inače prepuni kupaca, gotovo su opustjeli. Parkirališta pred velikim trgovinama zjapila su prazna, tek poneki automobil ostavljen usput, i to uglavnom zaposlenika trgovina. Unutra slika još neobičnija - u svim trgovinama koje smo posjetili više je bilo trgovaca nego kupaca. U četiri trgovine koje smo obišli prijepodne prizori su bili jednaki. Tek poneki čovjek među policama, a na blagajnama oni s nekom sitnicom. Redova na blagajnama nije bilo. Štoviše, u svim trgovinama radila je samo jedna blagajna, a ni ona nije imala puno posla. Dočekali su nas i veliki redovi kolica, koja se bar na jedan dan nisu puno koristila.

Popusti kao mamac

Da doista "nema nigdje nikoga", potvrdila nam je i žena koja obilazi trgovačke lance jer radi za tvrtku koja ih opskrbljuje. Unatoč apelu građana na bojkot zbog nezadovoljstva visokim cijenama proizvoda, trgovački su lanci pokušali privući kupce popustima. Natpisi "super prilika" i "sniženo" nalazili su se na svakom koraku, a popusti su uglavnom bili od 10 do 25 posto. No čak ni te ponude nisu uspjele preokrenuti situaciju. Najviše smo u kupnji vidjeli strane radnike, koji vjerojatno i ne znaju za akciju bojkota. Građani su bojkotom pokazali kako ipak imaju snagu ujediniti se i usprotiviti se onome što smatraju nepravdom, ističu u razgovoru s našom ekipom.

“Podržavam bojkot da mi, Hrvati, pokažemo kako smo sposobni usprotiviti se nečemu i biti složni jer došlo je vrijeme da moramo pokazati da postojimo. Zasad bojkot neće imati dugoročne boljitke za nas, ali treba pokazati da smo tu, da se bunimo i da će možda ovo biti samo početak za neku veću borbu", rekla nam je Marga.

“Bojkot podržavam i treba ga i nastaviti. Kad budem prisiljen, otići ću u trgovine kupiti samo ono najnužnije, jer nemam izbora. Primjerice, gdje da kupim ulje? Ali neke namirnice poput jaja, piletine i povrća uzimat ću od ljudi sa sela koje poznajem", rekao nam je prolaznik Marko.

Ima li koristi?

Male kvartovske trgovine "Kekelić" u Osijeku jedne su od onih koje su uvijek pune, a razlog su znatno niže cijene nego u ostalim trgovinama. Na svom Facebook profilu oglasili su se u povodu bojkota i izrazili razumijevanje za odluku građana i ogorčenosti zbog visokih cijena proizvoda. Obavijestili su svoje kupce da će od sada na svojim objavama jasno iskazivati razlike između njihovih redovitih cijena i cijena u trgovačkim lancima.

Trgovački lanci, naviknuti na svakodnevne gužve i kupce koji pune košarice, morali su se suočiti s velikim izostankom prometa. Za komentar smo upitali i stručnjakinju za prava potrošača Dunju Maletić. Ona smatra da postoje trgovci koji ovu situaciju zloupotrebljavaju i nabijaju nerealne cijene na svojim policama, ali i da postoje oni koji ne pokušavaju sebi toliko nabiti profit, nego su stjerani u kut jer su zbog porasta cijena u nabavnom lancu prisiljeni podignuti svoje cijene kako bi mogli namiriti plaće svojih radnika, državu i samoga sebe.

U nabavnom lancu je došlo do poskupljenja koja su dovela i do poskupljenja za potrošače, istaknula je Maletić.

“Što se tiče građana, smatram da smo izuzetno inertan narod, koji baš ne pokazuje složnost oko takvih akcija. Kad sam sudjelovala u svakakvim prosvjedima, tragično je koliko bi se malo ljudi skupilo i reagiralo u usporedbi s, primjerice, dočecima nogometaša", kazala je stručnjakinja za prava potrošača. Mišljenja je da bi revolt građana trebao biti prije svega usmjeren prema vladajućima, kao izvoru svih odluka u državi. "Dosad nismo pokazivali snagu oko promjena, jer da jesmo, ne bi nam ovako bilo. Hoće li ovo biti tek početak nečeg većeg, treba vidjeti. Jedan dan revolt uputiti prema trgovcima, pa čak i jedan tjedan, ne znači ništa, jer će većina nadoknaditi tu kupnju punim kolicima i košaricama poslije", zaključila je. 

Ilustracija

HINA

***

Podsjetimo, u Hrvatskoj je za petak najavljen bojkot trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki zbog stalnog rasta cijena, temeljem inicijative koja je krenula iz Facebook grupe "Halo, inspektore", iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), a u međuvremenu su je podržala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i sam ministar gospodarstva.

Ta inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama. "24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja", stoji između ostalog u tim porukama. U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana. "Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji", poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).

Sindikalac Krešimir Sever, pak, smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje - u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.

I oporbeni zastupnici u četvrtak su najavili su da će podržati bojkot trgovina u petak na koji su pozvani građani, naglasivši da, dok inflacija čerupa građane, Vlada u proračunu ubire blagodati neobuzdane inflacije, a trgovci se bogate na maržama, pa je zapravo riječ o bojkotu zbog Vladina nerada.

Sabina Glasovac (SDP) poručila je da njena stranka podržava bojkot trgovina. "Građani su, na sreću ili nažalost, morali preuzeti stvar u svoje ruke, s obzirom da Vlada nije učinila apsolutno ništa kako bi obuzdala inflaciju. A imala je mehanizme, ako nije znala, mogla je neke prijedloge SDP-a i prihvatiti, ali nije, jer njoj nije bitno što se predlaže, nego tko predlaže”, ustvrdila je.

Sandra Benčić (Možemo!) kazala je da je njena stranka tri godine davala prijedloge mjera kojima bi se ublažila inflacija, posebno onaj dio inflacije koji ide iz pohlepe. Svaki njihov prijedlog, kao i drugih oporbenih stranaka, Plenković je odbijao, pa se ova inflacija koja je najveća u eurozoni može zvati 'Plenkovićevom inflacijom'.

 Saborski zastupnik HDZ-a Nikola Mažar istaknuo je, pak, da će "nastaviti tražiti od svih dionika da budu odgovorni i stoga neće, kao SDP ili Možemo!, ušićariti jeftine političke poene pa pozivati na bojkot". "Ali poštujemo građane, poštujemo da neće ići u kupnju u petak. Naravno, i mi se tome pridružujemo. I idemo svi zajedno raditi da, s jedne strane odgovornom politikom štitimo najranjivije među nama, s druge strane da jačamo gospodarstvo, da jačamo međunarodni položaj Hrvatske", rekao je.

U Ministarstvu gospodarstva u tijeku su dogovori oko proširenja liste proizvoda s ograničenim proizvodima, koji je Vlada najavila prošloga tjedna, a ministar Šušnjar je tijekom održavanja sastanaka iskazao podršku građanima, potrošačima koji kreću u akciju bojkota kupnje na jedan dan kako bi pokazali svoju snagu.

 Udruga Glas poduzetnika (UGP), u četvrtak je izrazila iznenađenje pozivom ministra gospodarstva građana na bojkot trgovina, umjesto da se, kako kažu, uhvati posla i donese konkretne mjere za suzbijanje poskupljenja i visoke inflacije. Iz te udruge radi smanjenja poskupljenja predlažu smanjenje PDV-a, odnosno jedinstvenu stopu od pet posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica, zatim reformu javnog sektora tj. digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi te poticaje poljoprivredi s fokusom na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca i dr.

Ekonomisti su uglavnom skeptični. Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je početkom tjedna za Hinu da ni organizirani potrošači ni Vlada ne mogu utjecati na kretanje inflacije. "Potrošači se možda mogu jedan dan organizirati i bojkotirati trgovce. Međutim, u tržišno orijentiranim ekonomijama kolektivne akcije potrošača nisu imale utjecaja na inflaciju, pa tako neće ni najavljeni bojkot hrvatskih potrošača, ako uopće bude masovan", smatra Novotny.

Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.

Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata.