Na put u Busan, Južna Koreja, krenula sam s pozivom za sudjelovanje na 27. svjetskoj konferenciji o volontiranju u organizaciji Međunarodne organizacije za volonterski angažman IAVE-a (International Association for Volunteer Effort). Posljednje desetljeće redovito sudjelujem na ovim konferencijama, koje se, s iznimkom COVID krize, organiziraju svake dvije godine u različitim dijelovima svijeta, prema načelu globalne pokrivenosti i uključivanja. Uloga koju aktivni građanski angažman ima u suočavanju s globalnim izazovima često je neprepoznata, a IAVE konferencija pruža priliku za dijalog i jačanje glasa o ovim ključnim temama.

Hramovi i neboderi

Busan, grad u Južnoj Koreji s bogatom i složenom poviješću, bio je poticajna kulisa za rasprave o održivosti, otpornosti i globalnoj solidarnosti. Drugi je po veličini grad Južne Koreje nakon Seula, smješten na jugoistočnoj obali poluotoka. S više od 3,4 milijuna stanovnika, vitalno je gospodarsko središte, poznato po svojoj najvećoj luci koja je jedna od najprometnijih na svijetu. Busan nije samo jedan od najvećih gradova Južne Koreje nego i mjesto koje nosi teške povijesne ožiljke. Tijekom Korejskog rata bio je sigurno utočište za milijune izbjeglica iz sjevernih i središnjih dijelova zemlje, što ga je dovelo u položaj jednog od glavnih gradova Južne Koreje. Veliki broj izbjeglica iz različitih dijelova zemlje stvorio je jedinstveni spoj kultura i tradicija. Danas Busan izaziva poštovanje svojom sposobnošću da te teške uspomene transformira u snagu i nadu.

Busan je jedinstven po svojoj nevjerojatnoj mješavini moderne i tradicionalne kulture koja se isprepleće na svakom koraku. Šetajući ovim gusto naseljenim gradom, čovjek ne može izbjeći živopisnu mješavinu kulturnih slojeva - od blještavila neonskih natpisa i moderne arhitekture do ulične hrane koja se nudi na svakom koraku. Grad se ponosi svojim povijesnim korijenima, ali u isto vrijeme neprestano grabi prema naprijed, kao pravi simbol korejskog duha. U Busanu drevni hramovi mirno koegzistiraju s futurističkim neboderima, a tradicionalne su tržnice smještene odmah do modernih trgovačkih centara. Ovaj kontrast pruža putnicima priliku da, šetajući ulicama, prođu kroz stoljeća povijesti dok promatraju kako staro i novo skladno dijele isti prostor. U četvrti Seomyeon, poznatoj po noćnom životu i šopingu, ta eksplozija boja i svjetla, zajedno sa šumom ljudi i prometa, stvorila je u meni osjećaj kao da sam ušla u neki drugi svijet, onaj koji se nikada ne zaustavlja.

Ovaj grad nije samo vitalno gospodarsko središte zbog svoje velike luke nego i zbog svoje predanosti razvoju najnovijih tehnoloških dostignuća. Tehnološka infrastruktura podupire sve - od pametnog gradskog planiranja do tehnološki naprednih transportnih sustava. Grad koristi tehnologiju za poboljšanje života svojih stanovnika i posjetitelja kroz inovativne pristupe u upravljanju prometom, zdravstvenoj skrbi i javnoj sigurnosti, čineći ga primjerom kako tehnologija može unaprijediti urbanu okolinu. Ondje tehnologija dodiruje svaki aspekt života, što se jasno vidi čak i u naizgled svakodnevnim situacijama poput odlaska u pizzeriju. Doživjela sam da mi pizzu i piće donosi robot, opremljen najnovijom tehnologijom za navigaciju i interakciju s ljudima. Pomislili biste da u takvom restoranu nema drugih zaposlenika, ali naprotiv ima ih dosta i zaduženi su za kreiranje ukupnog funkcioniranja restorana i stvaranje ugode za posjetitelje, što je doista jedinstveno iskustvo koje spaja tradicionalnu korejsku gostoljubivost s vrhunskim tehnološkim inovacijama.

Koncept Jeong

Gostoljubivost i ljubaznost osjećaju se kao ni u jednom mjestu koje sam posjetila. U srcu korejske kulture leži koncept jeong, duboko ukorijenjen osjećaj topline, suosjećanja i zajedništva. Jeong nije samo riječ; to je emotivna nit koja povezuje ljude, često prelazeći granice običnog poznanstva. Taj nevidljivi, ali snažni osjećaj obuhvaća ideju dijeljenja sa zajednicom, bilo da je riječ o materijalnim dobrima ili emocionalnoj podršci, bez obzira na količinu onoga što imate ponuditi. U Busanu ovaj se koncept manifestira u svakodnevnom gostoprimstvu, toplim susretima s lokalnim stanovništvom i nesebičnom pristupu koji stanovnici grada pokazuju prema posjetiteljima. Objasnili su mi da ova životna filozofija naglašava kako su ljudski odnosi važniji i vrjedniji od materijalnog bogatstva.

Gradonačelnik Busana, Park Heong-joon, u svom je govoru na otvaranju konferencije istaknuo kako je razvoj grada usmjeren prema poboljšanju socijalnih usluga i promicanju inovacija. Naglasio je predanost grada u stvaranju bolje infrastrukture za građane i posjetitelje, uz integraciju napredne tehnologije kako bi se osigurala vrhunska kvaliteta života. Gradonačelnik Park Heong-joon izrazio je viziju Busana kao grada budućnosti, gdje inovacije vode k socijalno odgovornom i održivom razvoju.

Povijesno Busan je imao ključnu ulogu tijekom Korejskog rata kao glavna evakuacijska točka za UN-ove snage i izbjeglice, što je ostavilo dubok trag na kulturni i društveni identitet grada. Neke od najvažnijih znamenitosti koje sam posjetila upravo govore o težini povijesti, ali i otpornosti. Posebno me je oduševilo umjetničko selo Gamcheon, poznato po šarenim kućama i muralima koji ga čine gotovo nadrealnim. Taj prostor, izgrađen na brdovitom području, nudi pogled na razigrano obojene kuće koje kao da klize niz planinu, stvarajući vizualnu harmoniju različitih nijansi. Ovaj kreativni projekt transformacije izbjegličkog naselja u umjetnički centar svjedoči o izvanrednoj sposobnosti Busana da svoju povijest pretvori u umjetnički izraz i turističku atrakciju koja obrazuje ljude.

Poseban trenutak bio je i posjet jedinom Memorijalnom groblju Ujedinjenih naroda u svijetu. Grobovi 2300 vojnika iz UN-ove komande koji su izgubili živote tijekom Korejskog rata, Zid sjećanja, dovršen 2006. godine, nosi imena 40.896 žrtava, uklesana na 140 mramornih ploča podsjećaju na brutalnost ratova koji nisu štedjeli ni djelatnike međunarodnih mirovnih snaga. Nažalost, i danas svjedočimo nemoći međunarodnih organizacija, stradanju humanitarnih i mirovnih aktivista. Bio je to trenutak duboke refleksije, a volonterski centar u Busanu organizirao je polaganje vijenca u čast onih koji su dali život u službi mira.

IAVE konferencija

IAVE je globalna organizacija koja promiče aktivni društveni angažman putem dijaloga, suradnje i inovacija. Osnovan u SAD-u 1970. godine, IAVE danas stoji kao temelj za međunarodnu suradnju u volonterstvu. IAVE konferencija bila je prostor za susret ljudi i organizacija iz cijelog svijeta. Rasprave su bile usredotočene na globalne krize, ističući hitnost očuvanja temeljnih ljudskih vrijednosti i multilateralizma. Na IAVE konferenciji u Busanu okupilo se više od 1600 izaslanika iz više od 100 zemalja, što je samo po sebi bilo nevjerojatno iskustvo. Takva raznolikost ljudi i kultura na jednom mjestu pružila je rijetku priliku za stjecanje novih znanja i razmjenu ideja na globalnoj razini. Svaki razgovor, svaka radionica i panel bili su prilika za učenje i razumijevanje različitih perspektiva koje oblikuju naš svijet.

Ta globalna različitost nije samo obogatila konferenciju nego je i poslužila kao podsjetnik na našu zajedničku ljudskost i zajedničke nade za bolje sutra. Biti okružen ljudima koji su jednako posvećeni poboljšanju svojih zajednica, neovisno o geografskim i kulturnim razlikama, duboko je inspirativno. Svaki je susret i dijalog pridonosio bogatijem razumijevanju i većoj posvećenosti pravednom i održivom razvoju.

Ovakva putovanja koja pomiču naše geografske i intelektualne granice nisu samo prilika za istraživanje novih mjesta i kultura nego i za duboko promišljanje o ulozi koju svatko od nas može imati u oblikovanju svijeta. Sa zahvalnošću i obnovljenim osjećajem svrhe, putovanje kući bilo je vrijeme za prihvaćanje i slaganje dojmova koji će sutra poslužiti kao temelj za novu inspiraciju i pothvate.