Na području grada Osijeka detektirano je ukupno 76 lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih tvari te drugih opasnih tvari.

U pravilu su to tvari koje se koriste u tvornicama u procesu proizvodnje, primjerice u Saponiji, Kanditu, Pivovari, Tvornici stočne hrane, pa i u Vodovodu, potom kemikalije koje se prodaju u maloprodaji (Pevex, Izolirka, Velekem, Ukras...), rezervoari za gorivo za potrebe organizacije prometa (GPP, Hrvatske željeznice, Zračna luka, MUP), skladišta zaštitnih sredstva za tretiranje poljoprivrednih površina i kultura, umjetna gnojiva, transformatorska ulja u HEP-ovim transformatorskim stanicama, raširenima po cijelom gradu, sve do spremnika goriva na benzinskim postajama, kojih je u Osijeku deset.

Na području cijele županije, po općinama i drugim gradovima, dodatno je još od 250 do 300 takvih lokacija. Sve su one popisane, s vrstom tvari i maskimalnim količina koje mogu prihvatiti, te su dijelom materijala Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije Osječko-baranjske županije.

Novim materijalom, usvojenim na sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije u lipnju, utvrđuje se razina ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije na području županije te je predviđen širok spektar zaštitnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se spriječio nastanak i širenje požara odnosno kako bi se učinkovito provelo gašenje požara ako bi do njega došlo. Jer, ako izuzmemo Domovinski rat, velike štete u Osijeku nastale su upravo zbog požara.

Zanimljivo je kako je nakon Osijeka najviše popisanih lokacija u općini Draž, njih ukupno 37, no polovinu čine nadzemni spremici butan-propana, kojim se tamošnje institucije (osnovna škola, župni ured) i obiteljske kuće koriste za svakodnevne potrebe. Očekivano, na listi je i općina Magadenovac, u kojoj Ina provodi istraživanje i proizvodi naftu. Ondje su instalirani kapaciteti za uskladištenje sirove nafte (nadzemni stojeći spremnici), u cjevovodima je ukapljeni naftni plin, ali su ondje i spremnici nečiste nafte.

U materijalu je i zanimljivo upozorenje: nedovoljna je osposobljenost pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

U skladu s procjenama i saznanjima prilikom obilazaka tvrtki na području županije procijenjeno je kako 60 posto zaposlenih osoba u pravnim osobama te zaposlenih u državnoj upravi i u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osposobljeno za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, što i nije tako loše. S druge strane, upozorava se u istom matrijalu, u srednjim se školama ne obavljaju osposobljavanja učenika za provedbu tih preventivnih mjera, te je preporuka da je potrebno nastaviti njihovo osposobljavanje.