A car drives through the village of Grebenac as thick smoke from a wildfire engulfs the sky over Deliblatska Pescara (Deliblato Sands), some 70 kilometres northeast of Belgrade on August 20, 2026. Firefighters were battling wildfires across the Balkans as days of high temperatures and drought conditions continue to drive blazes in several countries, including Serbia. Scientists have long warned that climate change caused by human use of fossil fuels will make periods of drought more intense and longer-lasting, creating the ideal conditions for wildfires. (Photo by Uros Arsic/AFP)
AFP
23.8.2026., 20:05
Borba s požarima

Međunarodna pomoć Srbiji, požar u Deliblatskoj peščari gase četiri helikoptera iz EU

Borba s požarima u Srbiji i dalje traje, a na najvećem požarištu, u rezervatu prirode Deliblatska peščara angažirani su helikopetri i vatrogasci iz Češke, Rumunjske i Slovačke u okviru Mehanizma civilne zaštite Europske unije nakon što je Srtbija zatražila međunarodnu pomoć.

Iz Europske unije u Srbiju su stigla četiri helikoptera - dva iz Češke i po jedan iz Rumunjske i Slovačke, te kopnene ekipe koje djeluju u Deliblatskoj peščari, odakle se dim - prema objavama na društvenim mrežama širi i u susjednu Rumunjsku.

Rumunjska uprava za izvanredne situacije objavila jena  Facebooku da su u tijeku akcije vatrogasnih ekipa te države u Deliblatskoj peščari.

Šef misije Europske unije u Srbiji Andreas von Bekerath izjavio je da Bruxelles "stoji uz Srbiju u zaštiti života, imovine i jedinstvenog prirodnog naslijeđa Deliblatske peščare".

On je na društvenoj mreži X naveo da će u Srbiju, uz četiri helikoptera iz zemalja EU i timova za kopnene akcije iz Njemačke i Rumunjske, stići i časnik za vezu EU-a kako bi se osiguralo da pomoć stigne tamo gdje je najpotrebnija.

Vatrogascima u gašenju pomaže i ruski avion Iljušin, koji je za dva dana u 10 naleta na požarište izbacio 420 tona vode.

Deliblatska peščara, jedinstveni rezervat prirode, prostire se na oko 380 četvornih kilometara i stanište je za više od 900 vrsta biljaka i brojne rijetke životinje, a u požaru koji traje tjednima dosad nije builo stradalih, ali je izgorjelo više od 3500 hektara pod šumom i raslinjem. 

Najveće štete su, prema ocjenama stručnjka, nanijete okolišu - šumskom ekosustavu autohtonih četinara, listopadnog drveća kojem će za obnovu trebati desetljeća, dok se brži oporavak očekuje samo kod niskog raslinja.

Požar u Deliblatskoj peščari je, prema izvješćima sa terena, pod kontrolom, ali meteorolozi upozoravaju da će visoke temperature uz višednevni izostanak padalina te pojačan vjetar promjenjivog smjera i dalje pridonositi širenju požara.

Požari manjih razmjera aktivni su na još nekoliko lokacija u Srbiji, a najviše problema vatrogasci zbog nepristupačnog terena imaju u Ibarskoj klisuri, na planini Stolovi.