Kriza u Hormuškom tjesnacu, s tim povezane cijene nafte i energetski šokovi okupiraju svijet. Cijene benzina opet idu gore, a prelijevanje na robu široke potrošnje tek se očekuje. I kao da to nije dovoljno, nego nas je predsjednik SAD-a Donald Trump odlučio podsjetiti na još jednu tekovinu svoje administracije i svog predizbornog plana.

Bijela kuća je naime u petak objavila novu rundu carina za 60 zemalja, u rasponu od 10 do 12,5 %, upravo u trenutku kada ranije uvedenim carinama istječe rok. Ovaj put carine uvodi zbog - prisilnog rada. Kronološki to ide ovako: nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio tzv. recipročne carine od 10 do 50 %, ranije uvedene s ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita, Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene globalne carine od 10 % na razdoblje od 150 dana. E, ta carina upravo istječe, da bi je odmah zamijenila ova nova, iako administracija SAD-a tvrdi da nisu u vezi.

Od 10 do 12 %

Na snagu su tako već stupile friške carine od 10 i 12,5 % na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, i to zbog "nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada". Nova carina stupa na snagu odmah, s tim da su robe u tranzitu izuzete od primjene do 28. srpnja. Sve se ovo tumači kao novi pokušaj oživljavanja Trumpove vizije iz predizborne kampanje o uvođenju univerzalnih carina. Bijela kuća odbacila je tvrdnje da su ove nove carine, zbog prisilnog rada, samo zamjena za ove koje istječu, unatoč vremenskoj podudarnosti. Visoki dužnosnik Trumpove administracije kaže da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo kog drugog. Ipak, niz roba će biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.

Ono što im treba, očito će izuzeti. No kažu i da će se roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivati po nižoj stopi od 10 % prilikom ulaska na tržište SAD-a, a uvoz iz ostalih zemalja bit će podložan višoj stopi od 12,5 %. To je, naravno, odmah izazvalo brojne reakcije, pa je australski ministar trgovine Don Farrell izjavio da je uvođenje tih carina "potpuno neopravdano" te će nastaviti pritisak na američke trgovinske dužnosnike da ukinu sve carine na australsku robu. I brazilska vlada je to odbacila, nazvavši potez SAD-a "proizvoljnim" i "neopravdanim".

Ne poštuju dogovor

- Budući da nema pravnu osnovu u domaćem zakonodavstvu za potporu svojoj protekcionističkoj trgovinskoj politici, Ured trgovinskog predstavnika SAD-a odlučio je manipulirati pitanjem od velike važnosti za ljudska prava i pokret za prava radnika - ističu iz Brazila, čiji će izvoz biti oporezovan sa 12,5 %. Europska unija je šokirana. Šefica EU diplomacije Kaja Kallas dovodi u pitanje razloge SAD-a za takvu odluku, poručivši da su optužbe o nedovoljno strogoj provedbi zabrane prisilnog rada posve neutemeljene.

- Ne možete to reći za EU. Ako uspoređujete naše radno zakonodavstvo s onim SAD-a - mi imamo plaćeni godišnji odmor i vrlo dobre radne uvjete za naše djelatnike - ističe Kallas. Na upit je li EU očekivao da će biti obuhvaćen novim mjerama SAD-a odgovorila je: “Tko više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali.” EU će zatražiti pojašnjenje Washingtona jer su “imali dogovor sa SAD-om i toga se pridržavali”. “Zato nam je neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, rekla je.