Sjedinjene Američke Države i Iran nastavili su međusobne raketne udare poništavajući sporazum o tehničkom primirju. Američko zapovjedništvo objavilo je kako je u Iranu pogođeno stotinjak ciljeva, no, po svemu sudeći, popis lokacija udara sada se više ne ograničava samo na vojne objekte i PZO instalacije.

Prema iranskim tvrdnjama raketom je pogođena i nuklearna elektrana Bushir, no još uvijek nema informacija u kojem je stanju reaktor te jeli došlo do curenja radioaktivnog materijala u okoliš. Američko zapovjedništvo nije komentiralo ovaj napad. Ujedno, pogođen je i željeznički most na pruzi koja spaja Teheran i Mashad, u kojem se odvijao posljednji čin ukopa ubijenog iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija.

Plovidba tjesnacem

S druge strane, Iran je nastavio raketne i dronske udare na Katar, Kuvajt i Bahrein, a nekoliko je dronova lansirano i na Jordan. Situacija se zateže i u okolini Hormuškog tjesnaca. Iranska revolucionarna garda ustvrdila je kako je preuzela potpunu kontrolu nad tjesnacem, da brodski promet i dalje teče, no sada pod strogim iranskim nadzorom. I svaki brod koji bude dobio dozvolu prolaza, moći će proći isključivo prema pravilima Teherana, a u suprotnom će iskusiti, kako su Iranci poručili, "uništavajući odgovor". Inače, posljednja eskalacija na Bliskom istoku upravo je i izbila zbog činjenice kako je IRG raketirao tri trgovačka broda koja su pokušavala isploviti iz Zaljeva držeći se zapadne, omanske strane tjesnaca. Suprotno uputama za plovidbu koje je propisao Teheran.

Od kada su SAD i Iran potpisali tehničko primirje i počeli pregovore o potpunom mirovnom sporazumu do danas, Iran je napao ukupno pet brodova koji su prolazili kroz tjesnac. Svi su se oni kretali rutom koja prolazi blizinom obale Omana.

Trump je ponovno ustvrdio kako su ga kontaktirali Iranci s molbom da se primirje ponovo uspostavi, no da on sam nije siguran bi li to bila ispravna odluka. "Očajnički žele dogovor, samo ne znam jesu li oni vrijedni sporazuma. Ne znam hoće li poštovati ono što dogovorimo", rekao je novinarima koji su ga pratili na letu predsjedničkim zrakoplovom, ne navodeći pri tome koji ga je iranski dužnosnik kontaktirao. No nije pri tome ni isključio mogućnost da se pregovori oko sporazuma nastave, napominjući kako bi njegov tim, koji uključuje potpredsjednika Vancea, pregovarača Stevea Witkoffa te Trumpova zeta Jareda Kushnera, uskoro mogao ponovo početi razgovore s iranskim predstavnicima.

AFP

Jačanje pozicija

Naime, ni Washington ni Teheran nemaju osobit interes za višegodišnji rat. Trump je tijekom cijele političke karijere naglašavao da želi izbjeći dugotrajne američke vojne angažmane. S druge strane Iran je vojno i gospodarski iscrpljen, pod snažnim sankcijama i teško bi mogao voditi konvencionalni rat protiv SAD-a. Po svemu sudeći, obje strane ponovno koriste model "eskaliraj kako bi pregovarao iz jače pozicije". To smo već vidjeli više puta u odnosima SAD-a i Irana. Intenzivni vojni udari, vrlo oštra retorika zatezali su situaciju do krajnjih granica, da bi se potom otvorili diplomatski kanali i krenuli razgovori. Do ovog dolazi najčešće kada obje strane procijene da su poboljšale svoju pregovaračku poziciju.

Dobar je pokazatelj i podatak da obje strane još uvijek obuzdavaju svoje proxy snage. Trump pod kontrolom drži Netanyahua, Iran Hezbollah i hutiste u Jemenu. Kada i oni stupe na scenu, znat ćemo da se lavina sukoba počela doista ponovo zahuktavati.