Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri, ali pitanje međudržavnih granica treba riješiti, rekao je u četvrtak u Donjoj Lastvi hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dodavši da je pitanje vlasništva nad brodom "Jadran" banaliziranje odnosa dviju država. 

Privremeni režim razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore potpisan je još u prosincu 2002. godine.

„To već funkcionira godinama, ali to je sad stvar snage i kredibiliteta crnogorskih vlasti da se to upije i da politički prođe neokrznuto jer će u Crnoj Gori uvijek biti optužbi da je netko izdao Prevlaku. Ali jasno je što je hrvatsko, a što crnogorsko“, rekao je Milanović.

Dodao je da mu je važno da u Crnoj Gori ima sugovornike, odnosno ljude s kojima može normalno razgovarati.

„To imamo s većinom država u regiji, ali nažalost ne sa svima“, rekao je predsjednik Milanović.

Odgovarajući na pitanje hoće li Hrvatska blokirati Crnu Goru na putu u EU, Milanović je odgovorio da je to pitanje za premijera Andreja Plenkovića. 

„On to mora reći. Nadam se da ima i neko rješenje. Da to nije samo instrument da se kaže Crnoj Gori 'vi ste još ovisni o nama'. Takvu vrstu razgovora ne trpim. Neke stvari će trebati rješavati, ali ne vidim ništa kao ozbiljnu prepreku“, istaknuo je Milanović.

Dodao je da je pitanje vlasništva nad školskim brodom „Jadran“ banaliziranje odnosa. "Evo i ja se pridružujem tom zbornom pjevanju, to je hrvatsko, vratite nam to. Ali da je to baš i neka važna stvar, nije". 

Milanović se u Donjoj Lastvi sastao s predstavnicima crnogorskih Hrvata i razgovarao o tome kako poboljšati njihov status. 

„Govorili smo o tome kako Hrvati kao lojalni, uklopljeni i samosvjesni građani Crne Gore doprinose odnosima dviju država koji su dobri“, rekao je Milanović.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Zvonimir Deković rekao je da je Milanović dobro informiran o svim problemima između dviju država, ali i onima koji se tiču hrvatske zajednice.

„Jedan od tih problema je bio i Dom kulture, koji je sad uknjižen na Republiku Hrvatsku. Problem su i izmjene i dopune zakona o manjinama. U odnosu na druge zajednice osjećamo se zakinuti. Uz to, ogromna kulturna baština čiji smo mi baštinici u javnom se prostoru deklarira kao nečija druga. U tome imamo podršku predsjednika, kao i svih drugih institucija“, izjavio je Deković.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u crnogorskom parlamentu Adrian Vuksanović istaknuo je da hrvatska zajednica u Crnoj Gori ima kvalitetnu i intezivnu suradnju sa svim hrvatskim institucijama.

„To je naša snaga jer iz tog zajedništva crpimo vitalitet za našu malobrojnu, ali značajnu zajednicu. U dobrom i kvalitetnom razgovoru predsjednika Milanovića smo detaljno upoznali sa situacijom u Crnoj Gori i težnjom Crne Gore da bude dio Europske unije, što je težnja i Hrvata u Crnoj Gori“, rekao je Vuksanović.

Dodao je da se Hrvati u dinamičnim okolnostima crnogorske politike dobro snalaze.

„Politička scena je dinamična. U Crnoj Gori je to još intenzivnije zbog njene same prirode i mozaičnosti. Težimo je učiniti skladnom, ali ima i onih političkih težnji koje žele nešto drugo. Ali ja vjerujem u europsku perspektivu Crne Gore“, poručio je Vuksanović.

Milanović će večeras u Cetinju sudjelovati na svečanom prijamu crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića povodom Dana državnosti Crne Gore.

Milanović: Odluku o transportnom Airbusu treba preispitati

Predsjednik Zoran Milanović izjavio je u četvrtak u Donjoj Lastvi da je potrebno preispitati hrvatsko sudjelovanje u zajedničkoj NATO-ovoj nabavi i korištenju transportnih zrakoplova Airbus jer takav tip aviona ne odgovara u potpunosti potrebama hrvatske vojske.

Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić objavio je u utorak u Ankari da će Hrvatska sudjelovati u zajedničkom projektu zračnog transporta u koaliciji sedam zemalja članica NATO-a. 

U multinacionalnom NATO projektu zajedničke flote zrakoplova Airbus A400M sudjeluje sedam država članica: Belgija, Francuska, Hrvatska, Poljska, Španjolska, Turska i Velika Britanija. 

Anušić je objasnio da to ne znači da će Hrvatska morati posjedovati takve zrakoplove nego da će ih koristiti zajedno s ostalim partnerima koji sudjeluju u projektu. 

Milanović je danas u Crnoj Gori rekao da načelno podržava jačanje sposobnosti hrvatske vojske, ali smatra da odluku treba još jednom preispitati.

Tvrdi da su mu iz Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OSRH) problematizirali takvo rješenje i smatra da taj tip aviona ne odgovara u potpunosti potrebama hrvatske vojske.

"To je velik avion koji će Hrvatska koristiti vrlo rijetko. Našoj vojsci treba nešto drugo", rekao je Milanović nakon sastanka s predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori. 

Dodao je da bi se prije konačne odluke trebalo dodatno razgovarati s vojnim vrhom i razmotriti alternative, navodeći kao primjer Češku koja je odabrala manje transportne avione koji bolje odgovaraju njezinim potrebama.

Milanović je upozorio da se u obrani ne bi smjelo voditi samo političkim trendovima i pritiskom da se troši više, nego stvarnim potrebama vojske. 

'Ne huškam protiv Srbije, ali moramo pitati što će joj to'

Osvrnuo se i na svoje ranije izjave o naoružavanju Srbije, nakon kojih ga je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić prozvao, nazvavši njegove tvrdnje "budalastima".

Ponovio da ne smatra da huška protiv Srbije, nego da je njegova obveza upozoriti na pitanja koja smatra važnima za sigurnost Hrvatske.

"Mi smo u NATO-u, oni nisu. Ako se susjedna država naoružava sustavima koji izazivaju pozornost, svaka normalna država mora pitati što će joj to", rekao je Milanović.

Kazao je da ne želi analizirati unutarnju politiku drugih država, ali da Hrvatska mora voditi računa o vlastitim interesima.

'Europsko vijeće nije privatna imovina vlade'

Milanović se osvrnuo i na svoj sukob s premijerom Andrejom Plenkovićem u predstavljanju Hrvatske u Europskom vijeću. Tvrdi da to pitanje nije isključiva ovlast predsjednika vlade.

Kao argument je naveo ustavnu ulogu predsjednika države u pitanjima vanjske politike, sigurnosti i obrane. "To nije privatna imovina ni predsjednika vlade ni bilo koje stranke, nego pitanje ustavnih ovlasti", rekao je Milanović.

Kazao je da bi se o načinu predstavljanja Hrvatske u najvišem političkom tijelu Europske unije trebalo dogovarati između predsjednika i premijera, a ne unaprijed isključiti jednu od institucija.