Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u utorak se obratio Europskom parlamentu u Strasbourgu gdje je ponovio ambiciozan plan Podgorice da postane članica EU-a 2028. godine,  što bi, rekao je, bila „zajednička pobjeda” njegove zemlje i Europske unije. 

Crna Gora će Uniji donijeti iskustvo društva koje je „očuvalo multietničku harmoniju u regiji” s teretom teške povijesti, „mediteransku otvorenost i balkansku otpornost”, rekao je 39-godišnji crnogorski predsjednik na plenarnoj sjednici u francuskom gradu. 

Njegova država ne pridružuje se EU-u kako bi „postala netko drugi”, nego jer je oduvijek pripadala europskom političkom i kulturalnom prostoru, naglasio je crnogorski predsjednik. 

U skladu s imenom stranke iz koje je potekao, Pokretom Europa sad!, Milatović je pred eurozastupnicima ponovio ambiciju da se Crna Gora pridruži Europskoj uniji već 2028. godine. 

Milatović je govorio u Strasbourgu dan nakon što je njegova zemlja zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime je njihov broj narastao na 16, gotovo polovicu od ukupno 33 poglavlja.

Članstvo njegove zemlje 20 godina nakon „obnove neovisnosti” proglasio je jednim od najznačajnijih postignuća njezine moderne povijesti, ali i „ključnim trenutkom za politiku proširenja”. 

Crna Gora je na to spremna, naglasio je Milatović, kao zemlja koja je već strateški usklađena s EU-om na nizu razina – već koristi euro i pouzdana je članica NATO-a usklađena s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom. 

Predstoje zadaci osnaživanja vladavine prava, formiranja neovisnih institucije i učinkovite javne uprave, rekao je crnogorski predsjednik. 

Nadolazeći eventualni ulazak Crne Gore bit će „zajednička pobjeda” te države i Europske unije, kao i ohrabrenje za druge zemlje zapadnog Balkana, dokaz da reforme vode prema cilju. 

Milatović je u Parlamentu podsjetio na proširenja osamdesetih godina, nedugo nakon što su u južnim europskim država pale diktature, što se pokazalo kao investicija u „stabilnost, demokraciju i blagostanje” za cijelu Europu. U tom desetljeću u EU su ušle Grčka, Španjolska i Portugal.

Crna Gora nedavno je u Tivtu bila domaćin sastanka na vrhu EU – zapadni Balkan s kojeg su europski čelnici poručili da je cilj od 2028. dostižan.

Uoči tog skupa crnogorskoj skupštini obratila se predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola. U utorak je u Strasbourgu pak rekla da je stigao „trenutak za proširenje” te da je Podgorica „na ciljnoj ravnini” koju će prijeći zajedno s Europom. 

Parlament će u srijedu glasati o izvješću o napretku Crne Gore u kojoj se potvrđuje da je ona predvodnik u pristupanju, što je potvrdila i svojim napretkom u zadnjih godinu dana. 

„Međutim put Crne Gore prema Europskoj uniji nije određen samo tehničkim pregovorima i provedbom reformi. Njega oblikuje i svakodnevna politika sa svojim različitim suprotstavljenim interesima”, stoji u izvješću čiji je autor Marjan Šarec, bivši slovenski premijer, u kojem se naglašava i potreba borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije te snažnijih medijskih sloboda i civilnog društva. 

"Teško, ne i nemoguće"

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol,  zamjenski član izaslanstva Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore,, rekao je da je njezina ambicija o članstvu već 2028. „vrlo ambiciozan plan”, posebice kad se uzme u obzir da će nakon potpisa pristupnog sporazuma trebati još barem godinu dana da bi se on ratificirao. 

„Bit će teško, ali nije nemoguće, no još je puno posla pred Crnom Gorom”, rekao je pučanin. 

Izdvojio je i pitanja koja Podgorica mora rješavati sa Zagrebom, no koja nisu samo bilateralna nego se, poput pitanja odštete za stradalnike iz Domovinskog rata, „tiču temeljnih europskih vrijednosti”. 

U Crnoj Gori je i dalje problem destabilizirajuće djelovanje iz Srbije preko prosrpskih stranaka koje kroz „razne provokacije” pokušavaju potkopati odnose Zagreba i Podgorice i prikazati Hrvatsku kao onu koja blokira put prema EU-u, „a upravo je obrnuto”- to čine ti antieuropski akteri u Crnoj Gori, nastavio je Sokol. 

Naglasio je da Hrvatska podupire Podgoricu na putu prema članstvu, no „proeuropsku, prozapadnu i suverenističku” Crnu Goru koja ispunjava temeljne vrijednosti Unije. 

Premijer Andrej Plenković s margina samita u Tivtu, gdje se susreo s crnogorskim premijerom, ocijenio je da je Podgorica spremna „vrlo ozbiljno raditi” na otvorenim pitanjima poput pitanja nestalih, obeštećenja logoraša ili imovinsko-pravnih pitanja.