Neka nafta poteče! Tim je riječima američki predsjednik Donald Trump objavio kako su Sjedinjene Države i Iran napokon usuglasili memorandum o mirovnom sporazumu kojim je predviđeno trenutno zaustavljanje svih neprijateljstava ne samo između Irana i SAD-a, već i na području Libanona, ali i otvaranje slobodne plovidbe Hormuškim tjesnacem. Iran je potvrdio kako će memorandum biti službeno potpisan u petak u Švicarskoj, dok je Bijela kuća poručila kako će vrijeme do petka biti iskorišteno kako bi Iran raščistio tjesnac od podmorskih mina.

Iran ojačao status

Prema ovom memorandumu, sljedećih 60 dana bit će iskorišteno za pripremu konačne verzije mirovnog sporazuma, što podrazumijeva i dogovor oko niza još neusuglašenih pitanja, poput sudbine iranskog nuklearnog programa. Na vijest o prihvaćenom memorandumu odmah su reagirale i burze, a cijena sirove nafte pala je na ispod 85 dolara po barelu, što je najniža cijena još od veljače ove godine. U Europi su nakon objave vijesti o dogovoru SAD-a i Irana osjetno pale i cijene plina. Megavatsat plina s rokom isporuke u srpnju stajao je jučer iza podneva na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF 43,55 eura i bio jeftiniji za 7,4 posto nego na kraju prošlog tjedna. Njegova cijena bila je ujedno najniža od početka svibnja. Hormuškim tjesnacem prolazila je prije rata otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

I sada je pitanje tko je doista, nakon stotinu dana sukoba, tisuća poginulih i stotina milijardi ratnih razaranja, izišao kao pobjednik iz ovog rata.

- Činjenica je da je Iran danas u boljoj poziciji nego u vrijeme kada su počinjali sukobi. Režim je stabilan, Iran je svakako dobio jači status na međunarodnoj sceni pokazavši da ga nije moguće tako lako slomiti. I pokazao je kako nije spreman pregovarati pod svaku cijenu. S druge strane, SAD nije ispunio niti jedan svoj cilj. Teheran se obavezao kako neće graditi nuklearno oružje, no to je nešto što Iran već godinama tvrdi, tako da tu nema nekih promjena - kaže povjesničar i politički analitičar dr. Tvrtko Jakovina, profesor s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Iako se čini kako je okončanjem fizičkih sukoba i otvaranjem tjesnaca za pomorski promet sve više ili manje riješeno, te da su predstojeći pregovori samo tehnikalije pred potpisivanje punog mirovnog sporazuma, situacija je znatno drukčija. Prije svega, već od prvog dana interpretacije onoga što je dogovoreno, i onoga o čemu će se razgovarati sljedeća dva mjeseca, znatno su različite.

Prema tvrdnjama Bijele kuće, Hormuški tjesnac bit će otvoren bez naplate brodarine, a u Iranu neće biti nuklearnog oružja. Također, Washington tvrdi kako će sankcije uvedene protiv Irana biti samo djelomično ukinute, kao i da Iran neće dobiti ni jedan cent od svoje zamrznute imovine unaprijed, dok sporazum ne zaživi. Teheran pak tvrdi da se Hormuški tjesnac otvara, ali prema iranskim uvjetima, odnosno uz naplatu brodarine. Ukidanje sankcija na trgovinu naftom ide odmah, uz inicijalnu uplatu 12 milijardi dolara zamrznute imovine, te uplatu još 12 milijardi dolara tijekom sljedećih 60 dana. Uza sve to, Iran traži i uplatu 300 milijardi dolara u fond za obnovu ratnih šteta koje bi trebao platiti SAD. Nadalje, Teheran tvrdi kako memorandum podrazumijeva i okončanje sukoba između Izraela i Hezbolaha, iako Tel Aviv tvrdi kako oni nije potpisnik memoranduma i ovaj dokument njih ne obavezuje. To su Izraelci prilično jasno pokazali nekoliko minuta nakon što je Trump objavio kako je postignut sporazum, ispalivši nekoliko raketa na položaje proiranske milicije u Libanonu.

Nezadovoljni Izrael

- Ovim memorandumom najveći gubitnik postaje Izrael koji se mirovnom sporazumu protivi. Ali veliki gubitnik je i iranska oporba koja je prije nekoliko mjeseci ginula na ulicama Teherana, ljudi koje je Bijela kuća pozvala da preuzmu vlast u zemlji. Sada ih se više nigdje ne spominje i jasno je da su oni izbačeni iz igre - kaže dr. Jakovina.

Da Tel Aviv nije zadovoljan sporazumom ishođenim posredovanjem Pakistana i Katara pokazuje i izjava izraelskog ministra financija i vođe tamošnje desnice Bazaela Smotricha. On je poručio kako je mirovni okvir loš za Izrael i za cijeli slobodni svijet.

Uz cijeli niz otvorenih pitanja, još nisu jasni ni mehanizmi provođenja memoranduma. Nije jasno što se događa ako neka od točaka bude prekršena, ili što se događa ako Izrael, što je prilično izgledno, ponovo otvori udare na položaje Hezbolaha u Libanonu.

Inače, tijekom pregovora gotovo u zaborav je palo i pitanje iranskog raketnog programa. Sada ga Washington više ne spominje, iako je upravo raketni program bio jedan od službenih povoda za prve udare na Teheran. Pokazalo se tijekom prvih 40 dana rata kako su iranski raketni program i dronska tehnologija puno razvijeniji nego što se mislilo. Jasno je kako ih se Teheran neće odreći. Sasvim je pragmatično od Bijele kuće što je odbacila spominjanje ovog programa znajući da je to linija preko koje Iran neće prijeći.

U svakom slučaju, prihvaćanje memoranduma veliki je korak ka miru na Bliskom istoku, bez obzira na moguće teškoće na koje će pregovarači naići u sljedećih 60 dana. Pozdravili su ga europski i svjetski lideri. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je u priopćenju naglasio da je riječ o ključnom koraku prema mirnom rješavanju sukoba, zahvaljujući nekoliko zemalja na njihovoj posredničkoj ulozi, uključujući Pakistan.