Hormuški tjesnac kritična je točka za transport nafte kojom Iran blokira izvoz crnog zlata iz zemalja Bliskog istoka, no uskoro bi taj uski pomorski koridor mogao dobiti i dodatno značenje. Naime, po dnu tjesnaca prolaze desetci kilometara podmorskih podatkovnih kabela koji čine kritičnu točku globalnog interneta.

Oni danas povezuju podatkovne centre Europe, Azije i Bliskog istoka, pri čemu se glavna čvorišta nalaze u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru, omogućavajući funkcioniranje bankarskog sustava, cloud servisa, umjetne inteligencije, financijskih tržišta, komunikacijskih platformi i praktički cjelokupne digitalne ekonomije. Teheran to zna i planira iskoristiti dođe li do nastavka rata.

- Uvest ćemo naknadu na internetske kabele - napisao je na X-u glasnogovornik iranske vojske Ebrahim Zolfagari.

“Kablarina"

Prema tvrdnjama zapadnih obavještajnih službi, Iran će kao novo sredstvo pritiska, ako dođe do eskalacije stanja, zatražiti od velikih američkih tehnoloških tvrtki poput Googlea, Mete, Amazona i Microsofta plaćanje "kablarine", svojevrsne naknade za korištenje infrastrukture koja je položena kroz Hormuški tjesnac. Ujedno će od tvrtki koje održavaju internetsku infrastrukturu tražitie ekskluzivitet u popravcima i održavanju kabela koji se nalaze na dnu Perzijskog zaljeva, iako za takvo što nemaju nikakve osnove u međunarodnom pravu.

- Podmorski internetski kabeli mnogo su ranjiviji nego što se obično pretpostavlja. Oni su građeni tako da su zaštićeni, ali ipak redovito pucaju zbog sidara brodova, ribarskih mreža, podvodnih klizišta ili potresa. Takvi kvarovi događaju se puno češće nego što javnost primjećuje jer se promet obično automatski preusmjerava drugim rutama. No problem nastaje kada se kvarovi ne mogu brzo popraviti ili kada više ključnih veza istovremeno postane nedostupno - kaže informatički stručnjak Tvrtko Ivezić.

Problem je u činjenici da je Bliski istok jedno od važnijih čvorišta internetske infarstrukture. Veliki dio podatkovnog prometa između Europe, Indije, jugoistočne Azije i zaljevskih država prolazi upravo rutama koje se spajaju na području zemalja Perzijskog zaljeva. Upravo su Katar, UAE, Bahrein i Kuvajt posljednjih godina prerasli u neke od najvažnijih internetskih hubova u tom dijelu svijeta, a velike tehnološke tvrtke svoje su podatkovne centre gradile mahom na tom području. Uostalom, Amazon je svoj najveći podatkovni centar locirao upravo u UAE-u.

“Rezanje"

Internet je danas infrastrukturno mnogo razvijeniji nego prije dva desetljeća te "rezanjem" internetskih kabela koji prolaze Hormuškim tjesnacem ne bi nestao, ali bi došlo do snažnog usporavanja prometa i rasta latencije. To bi gotovo onemogućilo cijeli niz servisa koji se baziraju na brzom prijenosu podataka, od Netflixa i Youtubea do bankarskih ili komunikacijskih sustava. Podatkovni cloud servisi postali bi znatno teže upotrebljivi, a za velike datoteke, poput transfera videozapisa, gotovo i neupotrebljivi.

No posebno bi ugroženi bili sustavi umjetne inteligencije. Veliki data centri ne samo da troše goleme količine energije već ovise i o brzini transfera podataka. Izbacivanjem iz mreže regionalnih centara na Bliskom istoku, arhitektura interneta bila bi potpuno promijenjena, a brzina i protok informacija smanjeni. Procjenjuje se kako bi internet, u slučaju "rezanja" kabela na dnu Hormuškog tjesnaca, postao onakav kakav je bio prije pet ili možda čak i petnaest godina. Spor i znatno manje pouzdan.

Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je kako postoji šansa da postignu sporazum s Iranom kako bi se spriječilo Teheran da dođe u posjed nuklearnog oružja, nekoliko sati nakon što je izjavio da je odgodio planirani vojni napad kako bi se pregovori nastavili. Iranski državni mediji objavili su kako najnoviji mirovni prijedlog koji je Teheran dostavio Washingtonu podrazumijeva okončanje sukoba na svim bojištima, uključujući Libanon, povlačenje američkih vojnika s područja blizu Irana te nadoknadu štete prouzročene američko-izraelskim ratom.