Komisija Justitia et Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine objavila je da je nastavak onemogućavanja legitimnoga političkog predstavljanja Hrvata kao konstitutivnog naroda "etnički aparthejd".

Oštra izjava bosanskohercegovačkih biskupa slijedila je nakon istupa predsjedajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe 22. travnja, gdje je prijedloge izbornih reformi kojima bi se Hrvatima omogućilo da sami biraju vlastitoga člana Predsjedništva BiH ocijenio kao "etnički aparthejd". Komisija Justitia et Pax tu je ocjenu odlučno odbacila, navevši kako legitimno predstavljanje nije prijetnja demokraciji, nego sastavni dio dejtonske ustavne arhitekture BiH.

“Stoga se s pravom može reći da je izjava gospodina Bećirovića 'etnički aparthejd'. Naime, ako se jednom narodu onemogući birati svoje legitimne predstavnike koji bi štitili interese tog naroda, a to isto se omogući za druga dva naroda, onda je to 'etnički aparthejd'", navodi se u izjavi. Željko Komšić u četiri je navrata biran za člana Predsjedništva glasovima dominantno bošnjačkih birača, što hrvatske političke stranke i institucije godinama navode kao primjer političkog preglasavanja. Takva bi se praksa mogla nastaviti jer je Komšićeva stranka Demokratska fronta za tu funkciju nominirala Slavena Kovačevića.

Komisija Justitia et Pax pojašnjava kako je Ustavom BiH, koji je sastavni dio dejtonskog mirovnog sporazuma, precizirano da hrvatski član državnoga vrha mora imati izborni legitimitet hrvatskoga naroda, a ne samo biti pripadnik hrvatskoga naroda. Podsjetili su na presudu Ustavnoga suda BiH iz 2014. godine prema kojoj "legitimno predstavljanje nije politička fraza, nego opće načelo demokracije u BiH".

Komisija se u izjavi poziva i na praksu Europskog suda za ljudska prava navodeći kako je taj sud odbacio zahtjev Slavena Kovačevića i Zorana Begića protiv BiH jer “jedan čovjek - jedan glas” nije pravo koje se jamči Europskom konvencijom o ljudskim pravima.