Bosna i Hercegovina (BIH), a s njom i cijela jugoistočna Europa od ponedjeljka se nalazi u potpuno novoj i nepredvidivoj situaciji nakon ostavke dosadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.

- Nakon gotovo pet godina na funkciji visokoga predstavnika, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Daytonskoga mirovnog sporazuma, Christian Schmidt donio je osobnu odluku o završetku svoje službe u provedbi mira u BiH. O svojoj odluci obavijestio je Vijeće za provedbu mira (PIC) te zatražio da započnu proces imenovanja njegovoga nasljednika. Naglasio je da će nastaviti obavljati dužnost visokoga predstavnika tijekom procesa izbora njegovoga nasljednika - objavljeno je u ponedjeljak na službenoj stranici Ureda visokog predstavnika (OHR).

Prostor za Trumpa

Od BiH političara prvi se u trijumfalnom tonu oglasio Milorad Dodik, donedavni predsjednik Republike Srpske i čelnik SNSD-a, vladajuće stranke u tom BiH entitetu, na svom X profilu napisavši da Schmidt odlazi kako je i došao, “bez legitimiteta, bez odluke Vijeća sigurnosti UN-a i bez međunarodnog prava na svojoj strani”.

- Sve vrijeme njegova mandata bilo je jasno da je riječ o čovjeku koji je u BiH boravio i djelovao mimo procedura na kojima bi trebao počivati međunarodni poredak. Zato je i svaka marka njegove previsoke plaće bila jednako nezakonita kao i odluke koje je pokušavao nametati - napisao je Dodik.

U sarajavskim krugovima bliskim dijelu najjače bošnjačke stranke, Stranke demokratske akcije (SDA) koja je u dobrim odnosima s Demokratskim frontom (DF) Željka Komšića, također je zavladalo zadovoljstvo. Njima se Schmidt zamjerio time što je prije četiri godine podržao koaliciju na državnoj razini u kojoj su uz SNSD i HDZ BiH na vlasti bile i tri bošnjačke stranke zbog čega je SDA završio u oporbi. Usto, Schmidt je prije četiri godine uvečer na dan izbora izmijenio izborni zakon na način da je spriječio majorizaciju Hrvata u Domu naroda, ali time dao i konačnu podršku tadašnjoj novoj vladajućoj koaliciji u kojoj nije bilo mjesta za SDA. Međutim, u dijelu bošnjačkih medija pozivaju na oprez i smatraju da Bošnjacima nakon odlaska Schmidta predstoji najteže razdoblja od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine. Ta struja smatra da su Bošnjaci napadima na Schmidta iza kojeg stajala Njemačka i većina zainteresiranih zemalja EU-a, ali i Velika Britanija, sebi izmaknuli “jedini međunarodni osigurač koji im je preostao” te time otvorili prostor za prodor Trumpove Amerike i s njim povezanim američkim poslovnim ljudima.

A s dijelom kojih je Dodik u jako dobrim odnosima zahvaljujući, među ostalim, i milijunima eura potrošenim za plaćanje lobističkim tvrtkama u Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Hrvati bez reakcije

Što se tiče vodstva Hrvata u BiH, u ponedjeljak do zaključenja ovog teksta nije bilo nikakvih reakcija. Reagirao je jedino Vice Batarelo, jedan od organizatora TRADfesta, na kojem je prije dva tjedna izložen prijedlog o formiranju trećeg, hrvatskog, entiteta u BiH.

I tako je konačno guverner Bosne, Nijemac Christian Schmidt, dao ostavku. Bye, bye! Tip je bio protiv trećeg hrvatskog entiteta i prava Hrvata, a podržavao je “multikulti” i “građansku”, to jest bošnjačko-muslimansku viziju BiH, napisao je Batarelo na X-u. Istina, on u samoj Hrvatskoj politici nema neku težinu, ali je na eventu o kojem se pričalo o trećem entitetu bio prisutan Domagoj Knežević, savjetnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Batarelo navodno ima dobre veze s nekim ljudima u Trumpovoj administraciji, a mediji koji u Hrvatskoj guraju treći entitet nedavno su najavili da će izaslanstvo HDZ-a BiH uskoro otputovati u Sjedinjene Države gdje bi se trebali susresti s nekim Trumpovim dužnosnicima. Nešto takvo je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio još početkom veljače ove godine, ali to se još uvijek nije dogodilo.