Američki predsjednik Donald Trump u utorak je objavio kako je Iran rekao da je u kolapsu i kako želi da Sjedinjene Države otvore Hormuški tjesnac dok ne sredi stvari sa svojim vodstvom. 

Iz Trumpove objave na društvenim mrežama nije jasno na koji je način Iran uspio prenijeti tu poruku, a nije dostupan ni komentar iranske strane.

"Iran nas je upravo obavijestio da su u 'stanju kolapsa'. Žele da 'otvorimo Hormuški tjesnac' što je prije moguće, dok pokušava shvatiti svoju situaciju s vodstvom (što vjerujem da će uspjeti učiniti!)", objavio je Trump na društvenim mrežama.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev da komentira objavu na Trumpovoj mreži Truth Social.

Američki je predsjednik nezadovoljan najnovijim iranskim prijedlogom o rješenju dvomjesečnog rata, rekao je Reutersu američki dužnosnik, što smanjuje nade u rješenje sukoba koji je poremetio globalnu opskrbu energijom, potaknuo inflaciju i pobio tisuće ljudi.

Pat pozicija u Hormuzu podigla cijene nafte prema 111 dolara

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 111 dolara, uz pat poziciju u Hormuškom tjesnacu i ocjenu ulagača da su pregovori Irana i SAD-a o normalizaciji tranzita energenata zapeli u slijepoj ulici.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 2,37 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 110,60 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 2,80 dolara i stajao je 99,17 dolara.

Raspoloženje na tržištu obilježila su na početku tjedna nagađanja o otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Trgovci sada predviđaju da će se poremećaji u tranzitu protegnuti na dulje vremensko razdoblje. Još na početku američko-izraelskog napada na Iran krajem veljače bili su nagađali da će će blokada biti kratkog daha, nagađajući da bi energenti mogli krenuti kroz Hormuz do kraja travnja.

Iran je nakon prvog vala američko-izraelskih napada preuzeo kontrolu nad tjesnacem, zabranivši tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju pak koordinirati prolaz s iranskom mornanicom.

SAD i Iran sklopili su u međuvremenu primirje, ali Washington je bio nezadovoljan prvim krugom pregovora pa je uveo pomorsku blokadu iranskih luka i Omanskom zaljevu i u Arapskom moru.

Teheran je pak odustao od najavljenog otvaranja Hormuza, uz poruku SAD-a da pomorskom blokadom krši primirje i uvjetovanje novog kruga pregovora, između ostalog, ukidanjem američke pomorske blokade. 

Hormuzom inače prolazi oko 20 milijuna barela nafte dnevno, a sada je tranzit smanjen za čak 13 milijuna barela dnevno, procjenjuju analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su pak u utorak da se povlače iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), naznačivši da žele sami određivati koliko će nafte plasirati na tržište.

Godine 2023. UAE je sa skupinom sedam članica OPEC-a i njihovih saveznika obustavio isporuku 1,65 milijuna barela nafte kako bi se obuzdao pad cijena na svjetskim tržištima.

U travnju prošle godine osmorka je počela postupna vraćati barele na tržište, uz ocjenu o "solidnoj potražnji".

U svibnju UAE je prema odluci o postupnoj normalizaciji isporuka trebao na tržište plasirati ukupno 3,44 milijuna barela dnevno. Proizvodni kapaciteti premašuju pak četiri milijuna barela nafte dnevno, a državna naftna kompanija ADNOC namjerava do iduće godine podići proizvodnju na pet milijuna barela dnevno.

Blokirani Hormuz bit će prepreka tim planovima, signaliziraju tržišta, prema kontinuiranom rastu cijena.  

Mirovni pregovori SAD-a i Irana tapkaju u mjestu i ne nazire se normalizacija tranzita kroz Hormuz u bliskoj budućnosti, zaključuju analitičari ING-a. 

Odvojeni OPEC-ovi izračuni pokazuju da je barel košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 71 cent i stajao je 107,62 dolara.