Crna Gora je od svih država takozvanog zapadnog Balkana najdalje otišla u pregovorima s EU-om o punopravnom članstvu, ali se ta zemlja ipak nalazi pred političkim izazovima koji su na istoj, a možda i višoj razini nego ostale njezine susjede koje nisu članice EU-a. Crna Gora istovremeno zateže odnose sa svojom jedinom susjedom koja jest članica EU-a, Hrvatskom.

Naime, u utorak (21. travnja) Skupština Crne Gore obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dachau, prvi put otkako je u lipnju 2024. usvojila istoimenu Rezoluciju, što je tada izazvalo rast napetosti u odnosima dviju zemalja.

Četničko nasljeđe

Prosrpske opcije unutar Vlade Crne Gore tada su progurale tu Rezoluciju kao odgovor na sličan dokument o genocidu u Srebrenici koju je tih dana izglasala Opća skupština UN-a. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je tada prosvjednu notu Crnoj Gori te nepoželjnim osobama proglasilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića, zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića.

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kaže da je "iskazivanje pijeteta žrtvama Jasenovca nužno i moralno obvezujuće, no politički krugovi koji to čine u Crnoj Gori ne djeluju iskreno, nego s ciljem zaoštravanja odnosa dviju država".

- Sve hrvatske institucije svake godine iskazuju pijetet prema žrtvama ustaškog režima. Politički krugovi u Crnoj Gori koji su pokrenuli obilježavanje imaju najmanje prava govoriti o Jasenovcu jer se identificiraju s četničkim nasljeđem, ali i negiraju genocid u Srebrenici. Cilj tih politika je produbiti političke podjele i zaoštriti odnose između Crne Gore i Hrvatske. Crna Gora se mora suočiti s mračnom prošlošću 90-ih, tijekom kojih su njezini državljani napadali i razarali Dubrovnik te pljačkali, ubijali i odvodili civilno pučanstvo u logor Morinj - rekao je Grlić Radman nakon sjednice Vlade. Dodao je da je "njegovanje dobrosusjedskih odnosa načelo EU-a, saveza kojemu Podgorica teži". "Crna Gora mora dokazati da je istinski zagovaratelj članstva u EU-u", zaključio je.

Aktualna crnogorska vlada formalno je proeuropska, ali potpuno ovisi o prosrpskim strankama koje žele pogoršati odnose s Hrvatskom, a istovremeno ojačati i svoj utjecaj u zemlji. Tako najavljuju veliki skup u Podgorici 10. svibnja na kojem bi se zatražilo da crnogorska vlada Milojka Spajića povuče odluku s kraja 2008. o priznanju neovisnosti Kosova. Inicijator je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji je već godinu i pol nepoželjan u Hrvatskoj.

Prozvao Hrvatsku

- Ovo nije po direktivi Beograda, već isključivo po direktivi srca, pameti i obraza, čojstva i svega onoga što je predstavljala Crna Gora. Sazrelo je vrijeme da krenemo s rješavanjem identitetskih pitanja koja su važna i za srpski narod i za pravoslavni narod u Crnoj Gori. Nažalost, kad god dođe do približavanja Crne Gore Srbiji, pojave se Tonino Picula, Tomislav Sokol, Grlić Radman i Andrej Plenković s novim zahtjevima i prijetnjama da nećemo ući u EU ako to ne ispunimo - rekao je Knežević. Dodao je da "Hrvatskoj ne odgovara razvoj projekata i veza između Crne Gore i Srbije". "I zbog toga mi u ovom trenutku imamo jednog tutora u regiji, a to je Hrvatska, koja stalno izlazi s novim zahtjevima i prijetnjama", rekao je.

U nedjelju je u BiH na Komemoraciji za Jasenovac o Crnoj Gori govorio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

- I onda su im rekli - odvojite i Crnu Goru. Napravite referendum, pobijedite za 1 ili 2 posto. Odvojite im Crnu Goru. Imamo rukovodstvo u Beogradu koje se neće miješati u to i koje se neće buniti. Zašto da odvojite Crnu Goru? Ne samo da Srbija i građani SR Jugoslavije ne bi mogli imati izlaz na more. Ne, već da bi mogli da im otmemo i Kosovo - rekao je Vučić.