Podgorica, 19.12.2018. - Podgorica, glavni grad Crne gore.foto HINA/ MINA/ es

Podgorica

Hina
20.4.2026., 8:02
zaoštravanje odnosa

Kontroverzna odluka: Crna Gora u utorak obilježava genocid u Jasenovcu. Reagirao Grlić Radman

Crnogorska skupština simboličnim će programom 21. travnja obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dachau, prvi put otkako je u lipnju 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo prosvjednu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dviju zemalja. 

U programu koji će biti izveden u velikoj dvorani Muzičkog centra u Podgorici, sudjelovat će dirigent i skladatelj Aleksandar Sedlar u suradnji sa Simfonijskim orkestrom, ženskim zborom i solistima, navodi se na internetskoj stranici Skupštine Crne Gore. 

Zastupnik u crnogorskom parlamentu i predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović ocijenio je da je osuda ustaškog režima NDH, koji je proizveo Jasenovac, „nužna i moralno obvezujuća”, ali je upozorio da „najmanje prava govoriti o Jasenovcu imaju oni koji su se politički i ideološki identificirali s četničkim nasljeđem te negirali genocid u Srebrenici".

Prema njegovim riječima, takvi politički krugovi ne djeluju u interesu pijeteta prema žrtvama, nego koriste temu za produbljivanje političkih podjela i zaoštravanje odnosa između Crne Gore i Hrvatske, osobito u trenutku kada Crna Gora nastoji dovršiti proces pristupanja Europskoj uniji.

„To je politika koja ne gradi mostove, nego kopa rovove”, rekao je Vuksanović.

Ustvrdio je i da obilježavanje Jasenovca provode „promotori Vučićeve politike unutar Crne Gore” i istaknuo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić obilježava Jasenovac, a ne obilježava Dan neovisnosti države u kojoj obnaša dužnost.

Vuksanović naglašava da će hrvatska zajednica u Crnoj Gori ostati usmjerena na jačanje dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom te se protiviti zloupotrebi povijesnih tema u dnevno-političke svrhe.

Kukavičje jaje

Zastupnici crnogorskog parlamenta izglasali su 28. lipnja 2024. Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije. Jedan zastupnik bio je protiv, dok opozicija, te nekoliko zastupnika vlasti, nisu prisustvovali glasanju. 

Crnogorski parlament broji ukupno 81 zastupnika.

Rezoluciju su tada podržali zastupnici Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice na čelu s predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, Demokritama Alekse Bečića te prosrpskog SNP-a.

Opozicijski zastupnici, koji su bojkotirali glasanje, govorili su da se radi o kukavičjem jajetu Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je prosvjednu notu Crnoj Gori te nepoželjnim osobama proglasilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića, zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika vlade Aleksu Bečića.

Mandić i zastupnik Milan Knežević pripadaju strankama rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu rezolucija i izglasana.

Grlić Radman: Dan sjećanja na Jasenovac u Crnoj Gori neiskren i politički motiviran

Iskazivanje pijeteta žrtvama Jasenovca je nužno i moralno obvezujuće, no politički krugovi koji to čine u Crnoj Gori ne djeluju iskreno, nego s ciljem zaoštravanja odnosa dviju država, rekao je u ponedjeljak hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. 

Crnogorska skupština simboličnim će programom 21. travnja obilježiti Dan sjećanja na žrtve genocida u logorima Jasenovac, Mauthausen i Dachau, prvi put otkako je u lipnju 2024. usvojila rezoluciju o Jasenovcu što je izazvalo prosvjednu notu iz Zagreba i rast napetosti u odnosima dviju zemalja. 

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak je naglasio da sve hrvatske institucije svake godine „iskazuju pijetet prema žrtvama ustaškog režima za vrijeme Drugog svjetskog rata”. 

„To je nužno i moralno obvezujuće”, rekao je Grlić Radman, no naglasio da politički krugovi u Crnoj Gori koji su pokrenuli obilježavanje imaju „najmanje prava govoriti o Jasenovcu” jer se identificiraju „s četničkim naslijeđem, ali i negiraju genocid u Srebrenici”. 

Ministar je rekao da ti krugovi „ne djeluju iskreno” i zapravo ne iskazuju pijetet prema žrtvama, nego „prije svega djeluju u interesu svojih politika” kojima je cilj „produbiti političke podjele i zaoštriti odnose između Crne Gore i Hrvatske”. 

Grlić Radman je ponovio da se Crna Gora mora suočiti s „mračnom prošlošću devedesetih” tijekom kojih su njezini državljani „napadali i razarali Dubrovnik” te „pljačkali, ubijali i odvodili civilno pučanstvo u logor Morinj”.

Grlić Radman je podsjetio Podgoricu da je njegovanje dobrosusjedskih odnosa načelo Europske unije, saveza kojemu Podgorica teži. 

"Crna Gora mora dokazati da je istinski zagovaratelj članstva u EU-u", naglasio je. 

Crnogorski parlament izglasao je rezoluciju o Jasenovcu sredinom 2024., uz odsustvo opozicije i nekoliko zastupnika vlasti. 

Rezoluciju su tada podržali zastupnici Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice na čelu s predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, Demokratima Alekse Bečića te prosrpskog SNP-a.

Opozicijski zastupnici, koji su bojkotirali glasanje, govorili su da se radi o kukavičjem jajetu Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi s Hrvatskom.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je prosvjednu notu Crnoj Gori te nepoželjnim osobama proglasilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića, zastupnika Milana Kneževića i potpredsjednika vlade Aleksu Bečića.

Mandić i zastupnik Milan Knežević pripadaju strankama rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, na čiju je inicijativu rezolucija i izglasana.