Američki predsjednik Donald Trump izrazio je u petak uvjerenje da bi se uskoro mogao postići sporazum o okončanju rata u Iranu i pozvao skupinu Hezbolah povezanu s Teheranom da prestane s pritiskom dok je na snagu stupilo 10-dnevno primirje između Libanona i Izraela, prenosi agencija Reuters.

Trump je rekao da bi se sljedeći sastanak između Sjedinjenih Država i Irana mogao održati tijekom vikenda te da je produljenje dvotjednog primirja moguće, ali možda neće biti potrebno jer Teheran želi dogovor.

"Vidjet ćemo što će se dogoditi. Ali mislim da smo vrlo blizu postizanja dogovora s Iranom", rekao je novinarima ispred Bijele kuće, dodajući da bi, ako se postigne i potpiše dogovor u pakistanskom glavnom gradu Islamabadu, mogao otići tamo tim povodom.

Satima kasnije, dok je bio u Las Vegasu, Trump je otišao i korak dalje, rekavši da bi rat "trebao završiti vrlo brzo".

Rat s Iranom nije popularan u Sjedinjenim Državama i ostavio je Trumpa s političkom glavoboljom samo nekoliko mjeseci prije ključnih međuizbora, piše Reuters.

Američko-izraelski napad na Iran koji je započeo 28. veljače izazvao je najgori šok cijena nafte u povijesti i doveo do snižavanja rejtinga Međunarodnog monetarnog fonda za globalno gospodarstvo te upozorenja da bi dugotrajni sukob mogao gurnuti svijet na rub recesije.

Pakistanski izvor uključen u posredovanje između SAD-a i Irana rekao je u petak da je postignut napredak u tajnoj diplomaciji i da bi nadolazeći sastanak između dviju strana mogao rezultirati potpisivanjem sporazuma.

Dvije strane će prvo potpisati memorandum o razumijevanju, a zatim sveobuhvatni sporazum u roku od 60 dana, rekao je izvor.

"Detaljan sporazum dolazi kasnije. Obje strane se načelno slažu. A tehnički dijelovi dolaze kasnije", rekao je izvor, govoreći pod uvjetom anonimnosti, prenosi Reuters.

Diplomatski izvor rekao je da ključni pakistanski posrednik, načelnik vojske, feldmaršal Asim Munir, vodi razgovore u Teheranu od srijede i da je postigao napredak u rješavanju "nezgodnih pitanja".

Cijene nafte pale su u ranom trgovanju u petak, a azijske dionice krenule su prema drugom tjednu snažnih dobitaka zbog optimizma da bi se sukob na Bliskom istoku mogao bližiti kraju, iako je kritični Hormuški tjesnac, arterija za petinu svjetske opskrbe naftom i plinom, i dalje zatvoren.

Terminske cijene sirove nafte Brent pale su na 98,17 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke sirove nafte West Texas Intermediate pale na 93,47 dolara po barelu.

Francuska i Velika Britanija predsjedat će u petak sastankom oko 40 zemalja s ciljem signaliziranja Sjedinjenim Državama da su neki od njihovih najbližih saveznika, od kojih je Trump mnoge kritizirao zbog nedjelovanja, spremni pomoći u vraćanju slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu kada uvjeti to dopuste.

Iran je uglavnom zatvorio tjesnac za brodove koji nisu njegovi, a Washington je ovog tjedna uveo blokadu brodovima koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka. Analitičari su rekli da bi blokada mogla spriječiti da otprilike 2 milijuna barela iranske sirove nafte dnevno stigne do glavnog kupca Kine.

Samo je mali broj brodova prošao kroz tjesnac od početka rata, u usporedbi s prosječnih više od 130 dnevno prije sukoba.

Prekid vatre u Libanonu stupio je na snagu u četvrtak, a Trump je rekao da je razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i libanonskim kolegom Josephom Aounom te da ih planira pozvati u Bijelu kuću na "značajne razgovore" koji bi se mogli održati tijekom sljedećeg tjedna ili dva.

Iran je inzistirao na tome da svaki mirovni sporazum treba obuhvatiti i borbe u Libanonu. Prekid vatre bio je dio dogovora postignutog sa SAD-om, a uz posredovanje Pakistana, izvijestili su iranski mediji, pozivajući se na glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova.

"Možda je to bio povijesni dan za Libanon. Događaju se dobre stvari!!!", rekao je Trump na društvenim mrežama kasno u četvrtak.

U ranijoj objavi pozvao je Hezbolah da poštuje prekid vatre.

"Nadam se da će se Hezbolah lijepo i dobro ponašati tijekom ovog važnog razdoblja. Bit će to VELIKI trenutak za njih ako to učine. Nema više ubijanja. Konačno moramo imati MIR!" rekao je.

Sukob u Libanonu između Izraela i Hezbolaha, kojeg podržava Iran, ponovno se rasplamsao nakon početka američko-izraelskog rata s Iranom. Hezbolah je 2. ožujka otvorio vatru u znak podrške Teheranu, što je izazvalo izraelsku ofenzivu u Libanonu u kojoj vlasti tvrde da je ubijeno 2000 ljudi, 15 mjeseci nakon njihovog posljednjeg većeg sukoba.

Ukrajinska premijerka ohrabrena američkom podrškom nakon posjeta Washingtonu

Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko napustila je Sjedinjene Države u petak ohrabrena onim što je nazvala pozitivnim razgovorima s visokim američkim dužnosnicima, uključujući ministra financija Scotta Bessenta, rekavši da ga smatra podržavajućim za njezinu ratom razorenu zemlju.

Sviridenko je za Reuters izjavila da je sastanak s Bessentom iskoristila kako bi naglasila stav Ukrajine da sankcije nametnute Rusiji nakon njezine potpune invazije na Ukrajinu prije četiri godine ne bi trebale biti oslabljene, ukinute ili odgođene.

Washington je privremeno ukinuo neke sankcije na rusku naftu kako bi se pomogao u suočavanju s nedostatkom opskrbe uzrokovanim iranskim ratom, ali one su sada ponovno na snazi.

"Mislim da ministar Bessent stoji uz i za Ukrajinu", rekla je Sviridenko u svom jedinom intervjuu za medije tijekom posjeta Sjedinjenim Državama na proljetnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke.

Sviridenko je u razgovoru za Reuters istaknula kako aktualna američka administracija ''savršeno dobro razumije da je sprječavanje zaobilaženja sankcija, a također i jačanje sankcija, izuzetno važna mjera koju treba poduzeti kako bi se oslabila Rusija''.

Američki i ukrajinski dužnosnici sastali su se prošli mjesec na Floridi kako bi razgovarali o okončanju rata s Rusijom, ali nade za brzi sporazum su splasnule. Ukrajina je inzistirala na tome da su joj potrebna sigurnosna jamstva prije nego što pristane na bilo kakav mirovni sporazum.

''Sanjam da će ovaj rat završiti, ali završit će s odgovarajućim sigurnosnim jamstvima, odgovarajućim planom prosperiteta, s odgovarajućim planom za obnovu i oporavak. To bi Ukrajincima dalo priliku da žive život kakav zaslužuju jer su se tako teško borili'', kazala je.

Sviridenko je rekla da su veze između Ukrajine i SAD-a produbile tijekom protekle godine zajedničkim radom na Američko-ukrajinskom investicijskom fondu za obnovu, koji je prošli mjesec odobrio svoj prvi projekt, a očekuje se da će ovog ljeta odobriti i drugi - u energetskom sektoru.

Sviridenko: Ukrajinci se osjećaju kao dio obitelji EU

Premijerka, koja je prethodno obnašala dužnost ministrice gospodarstva, izrazila je nadu da bi se fond mogao proširiti kako bi odobrio više od početnog cilja od tri projekta ove godine, napominjući da je do sada primljeno preko 200 zahtjeva.

Sviridenko je također spomenula napredak s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) u vezi s kreditom od 8 milijardi dolara odobrenim u veljači te je rekla da će MMF u svibnju poslati misiju osoblja u Kijev. Rekla je da MMF razumije da Ukrajini treba više fleksibilnosti u nekim slučajevima i da je spreman to podržati.

MMF je u veljači ublažio neke uvjete, priznajući da su se uvjeti znatno pogoršali tijekom stalnih ruskih napada koji su ove zime osakatili ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Ukrajina je također dobila dobrodošao poticaj u izjavi objavljenoj nakon sastanka financijskih čelnika zemalja G7, koji su obećali nastaviti pomagati Ukrajini, uključujući i pomoć u pripremi za sljedeću zimu.

Sviridenko je rekla da se Ukrajina nada da će izbori u Mađarskoj, koji su s vlasti svrgnuli premijera Viktora Orbana, pomoći u otključavanju 20. paketa sankcija Europske unije protiv Rusije, kao i zajma od 90 milijardi eura od EU koji je Mađarska blokirala.

Rekla je da bi to također moglo biti dobra vijest za napor Ukrajine da se pridruži EU.

''Svi Ukrajinci osjećaju se kao dio obitelji EU i mislim da zaslužuju biti tamo. Stoga je sada pravo vrijeme da se brže krećemo i da imamo ubrzani put za našu integraciju u EU'', rekla je.

Rumunjski radari zahvatili ruski dron kako krši zračni prostor

BUKUREŠT, 17. travnja 2026. (Hina/Reuters) - Rumunjski radarski sustavi zahvatili su dron koji je kršio njihov nacionalni zračni prostor tijekom ruskog noćnog napada na susjednu Ukrajinu prije nego što je izgubio kontakt jugoistočno od pograničnog sela Chilia Veche, priopćilo je u petak ministarstvo obrane.

Rumunjska, članica EU-a i NATO-a, dijeli kopnenu granicu dugu 650 kilometara s Ukrajinom i otkako je Rusija počela napadati ukrajinske luke preko rijeke Dunav, više puta je imala slučajeve kršenja zračnog prostora dronovima i pada fragmenata na njezin teritorij.