Američki predsjednik Donald Trump rekao je ‌talijanskim novinama u utorak da je bio "šokiran" premijerkom Giorgiom Meloni i da je očekivao da će biti hrabrija, uputivši javnu kritiku jednoj od najbližih europskih saveznica.

Meloni je bila glasna potpora Trumpu, ali je kritizirala njegovu odluku da uđe u rat s Iranom, a u ponedjeljak je ocijenila Trumpovu kritiku pape Lava kao "neprihvatljivu".

Trump je u intervjuu za Corriere della Sera rekao da je ⁠Meloni "vrlo drugačija od onoga što sam mislio" te je osudio njezino odbijanje pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

"Šokiran sam njome. Mislio sam da ima hrabrosti. Bio sam u krivu", ​stoji u članku. Bijela kuća i Melonin ured nisu komentirali njegove izjave.

Kritike označavaju dramatičnu promjenu tona prema Meloni, koja je bila jedina europska čelnica koja je prisustvovala Trumpovoj inauguraciji 2025., ističe Reuters.

Prošlog mjeseca Trump je nazvao Meloni "velikom čelnicom", ali sada ju optužuje da nije poduprla napore SAD-a oko energetske sigurnosti ⁠i Irana, te rekao da Italija želi da Amerika "odradi posao za nju".

"Ona je ta koja je neprihvatljiva jer ju nije briga ima li Iran nuklearno oružje i raznio bi Italiju u dvije minute ⁠da ima priliku", rekao je.

Oko 66 posto Talijana sada ima negativno mišljenje o američkom čelniku, a anketari kažu da su Melonine veze s Bijelom kućom možda pridonijele njezinom porazu prošlog mjeseca na referendumu o reformi pravosuđa.

Rat u Iranu podigao je cijene energije u Italiji, koja uvelike ovisi o uvozu nafte i plina.

"Italija plaća najveće troškove energije na svijetu i nije spremna boriti se za Hormuški tjesnac. Ovise o Donaldu Trumpu da ga drži otvorenim", dodao je američki predsjednik.

Sedamnaest zemalja, među kojima i Hrvatska, pozivaju Izrael i Libanon na mir

Sedamnaest zemalja, uključujući Hrvatsku, pozvalo je u utorak Libanon i Izrael da "iskoriste priliku" izravnih mirovnih pregovora koji bi se trebali održati u Washingtonu uz američko posredovanje, prenosi agencija France presse.

"Pozdravljamo inicijativu (libanonskog) predsjednika Josepha Aouna za otvaranje izravnih pregovora s Izraelom, kao i činjenicu da je Izrael pristao započeti te pregovore uz posredovanje Sjedinjenih Država. Pozivamo obje strane da iskoriste tu priliku", napisalo je 17 zemalja u zajedničkoj izjavi objavljenoj u utorak.

Osim Hrvatske, ostale zemlje potpisnice su Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Grčka, Island, Luksemburg, Malta, Norveška, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Izjava je objavljena neposredno prije početka pregovora u utorak u Washingtonu pod posredovanjem šefa američke diplomacije Marca Rubia, uz sudjelovanje izraelskog i libanonskog veleposlanika, Yechiela Leitera i Nade Hamadeh Moawad, te veleposlanika Sjedinjenih Država u Libanonu Michela Isse.

"Nastavak rata u Libanonu ugrožava trenutačnu regionalnu deeskalaciju koju smo pozdravili i koju sve strane moraju u potpunosti poštovati", dodaju zemlje potpisnice.

Također navode kako "najoštrije osuđuju napade Hezbolaha na Izrael", kao i "masovne izraelske napade na Libanon izvedene 8. travnja u kojima je, prema posljednjim informacijama libanonskih vlasti, poginulo više od 350 ljudi, dok ih je više od 1000 ranjeno".

Pregovori u Washingtonu prvi su izravni pregovori između dviju zemalja od 1993. godine.

Vođa Hezbolaha Kasem Naim rekao je u ponedjeljak da su pregovori trik kojim se na njih želi izvršiti pritisak da polože oružje.

Hezbolah je napao Izrael kao odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija 28. veljače, prvoga dana američko-izraelskog rata protiv Irana.

Izrael odbija prekid vatre u Libanonu u sklopu dogovora o prekidu vatre između SAD-a i Irana, koji istječe za tjedan dana.