Američki predsjednik Donald Trump rekao je u petak da s Iranom ne dolazi u obzir ništa osim "bezuvjetne predaje", tjedan dana nakon što je pokrenuo rat zajedno s Izraelom protiv Teherana.

"Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE!" napisao je Trump na društvenim mrežama.

"Nakon toga i izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG vođe i vodstva, mi i mnogi naši divni i vrlo hrabri saveznici i partneri neumorno ćemo raditi kako bismo Iran odmaknuli s ruba uništenja", poručio je Trump te dodao da će raditi na jačanju iranskog gospodarstva.

Trump je u telefonskom intervjuu za Reuters u četvrtak rekao da želi biti uključen u izbor novog iranskog vođe.

Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei, koji je vladao zemljom od 1989., ubijen je u napadu u subotu, na početku izraelsko-američke ofenzive. Njegov sin, Modžtaba Hamenei, među kandidatima je za njegovog nasljednika. Smatra se jednom od najutjecajnijih osoba u Islamskoj Republici.

Trump je također u intervjuu za Axios u četvrtak poručio da mu je Hameneijev sin "neprihvatljiv". 

"Želimo nekoga tko će donijeti sklad i mir u Iran", rekao je američki predsjednik, dodavši da mora biti uključen u imenovanje, "kao što je to bio slučaj s Delcy u Venezueli". Delcy Rodriguez prijelazna je predsjednica Venezuele, nakon što su američke snage uhitile predsjednika Nicolasa Madura.

Iranski predsjednik Masud Pezeškian objavio je na X-u da su "neke zemlje počele medijacijske napore", ali nije otkrio o kojim je zemljama riječ. 

"Budimo jasni: predani smo trajnom miru u regiji, ali nećemo ni najmanje oklijevati u obrani dostojanstva i autoriteta naše zemlje. Medijacija bi se trebala usmjeriti na one koji su podcijenili iranski narod i izazvali ovaj sukob", dodao je.

Iranski predsjednik je inače podređen vrhovnom vođi, ali Pezeškian sada predvodi privremeno vijeće koje je preuzelo Hameneijeve dužnosti.

Merz upozorio na mogućnost migrantskog vala zbog rata u Iranu

Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je u petak na rizike dugotrajnog sukoba u Iranu po Europu između ostalog i kroz pojačanu migraciju.

„Dugotrajni tijek rata u Iranu nije u našem interesu…ovakav razvoj događaja mogao bi imati dalekosežne posljedice po Europu, između ostalog i po sigurnost, opskrbu energentima i migracije“, rekao je Friedrich Merz prilikom posjeta Obrtničkom sajmu u Muenchenu.

Merz je rekao kako Njemačka dijeli ciljeve akcije Izraela i SAD-a koje su uperene protiv ugroze Izraela i susjednih zemalja, ali je istodobno upozorio i na posljedice dugotrajnog rata protiv Irana.

„S dugotrajnim akcijama raste i rizik kako za Izrael tako i za cjelokupnu regiju Perzijskog zaljeva“, rekao je Merz.

Kao jednu od posljedica trajnijih sukoba, što se odnosi i na mogućnost građanskog rata u Iranu, Merz je spomenuo i „sirijski scenarij“.

„Mi želimo spriječiti nekontrolirana migrantska kretanja iz Irana“, rekao je Merz.

Njemački kancelar je zaključio kako iranski narod ima pravo sam odlučiti o svojoj sudbini, ali kako uvjeti za to moraju biti stvoreni u najbržem mogućem roku.

Njemačka je 2015. primila preko milijun izbjeglica iz Sirije. 

WHO: Medicinske zalihe u Gazi su 'kritično niske'

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u petak je objavila da su medicinske zalihe u Gazi kritično niske unatoč tome što je Izrael ovaj tjedan ponovno otvorio ključni prijelaz.

Zalihe nekih artikala poput gaze i igala već su ponestale, rekla je regionalna direktorica WHO-a Hanan Balkhy, pozivajući se na informacije ministarstva zdravstva u Gazi, razorenoj u dvogodišnjem ratu između Izraela i Hamasa.

„Zalihe osnovnih lijekova, opreme za zbrinjavanje traumi i kirurškog potrošnog materijala kritično su niske, a nestašica goriva i dalje ograničava rad bolnica“, rekla je.

„Situacija je teška i ponestat će nam svega što je preostalo“, rekla je regionalna direktorica WHO-a.

U utorak je izraelska vojna agencija koja kontrolira pristup Gazi izjavila da je ponovno otvorila granični prijelaz Kerem Shalom „za postupni ulazak humanitarne pomoći“.

Granični prijelaz Rafah u Egipat, glavna izlazna točka za većinu ljudi u Gazi, ostao je zatvoren, a medicinske evakuacije obustavljene, priopćila je Svjetska zdravstvena organizacija.

Oko 18.000 ljudi, među kojima su ozlijeđena djeca i ljudi s kroničnim bolestima, čeka evakuaciju, rekla je UN-ova agencija.

Polovica od 36 bolnica u Gazi još uvijek je zatvorena nakon što je rat između Izraela i Hamasa završio krhkim primirjem prošlog listopada.

Bolnice koje su preostale bore se da održe ključne djelatnosti kao što su kirurgija, dijaliza i intenzivna njega, dodao je WHO.