Epski gnjev" - Pentagon je u subotu na platformi X otkrio službeni naziv velike američke vojne operacije pokrenute u Iranu. "OPERACIJA EPSKI GNJEV", stoji u izvještaju ministarstva obrane uz američku zastavu. Predsjednik Donald Trump prethodno je u video poruci najavio "veliku" operaciju protiv Irana, pozvavši iranski narod da "preuzme" vlast.

Amerika i Izrael napali Iran

Sjedinjene Države i Izrael su u subotu napali Iran i time započeli novi sukob na Bliskom istok. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da će napadom okončati sigurnosnu prijetnju SAD-u i ponuditi Irancima priliku da svrgnu svoje vladare.

Iran je uzvratio ispaljivanjem raketa prema Izraelu, priopćila je izraelska vojska, a Pentagon je objavio da je američki napad nazvan "Epski gnjev". Izraelci, pak, svoju operaciju zovu "Lavlja rika".

Obnovljeni sukob između Irana i njegovih dugogodišnjih neprijatelja vjerojatno je uništio nade u diplomatsko rješenje nuklearnog spora Teherana sa Zapadom.

U video poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Trump je spomenuo višedesetljetni spor Washingtona s Iranom, uključujući zauzimanje američkog veleposlanstva u Teheranu 1979., kada su studenti držali 52 Amerikanca kao taoce 444 dana, kao i niz drugih napada za koje SAD krivi Iran otkako je Islamska revolucija 1979. zemlju pretvorila u teokraciju.

Pozvao je Irance da ostanu u skloništima jer će "bombe padati posvuda".

"Kad završimo, preuzmite svoju vladu. Bit će vaša. Ovo će vjerojatno biti vaša jedina šansa generacijama", rekao je Trump u poruci Irancima. 

Opseg zračnih i pomorskih operacija još nije poznat, ali očekuje se da će kampanja trajati više dana, objavili su američki vojni izvori. 

Iran, pak, priprema žestoku odmazdu, rekao je iranski dužnosnik Reutersu.

Prije početka napada Trump je znatno pojačao američku vojnu prisutnost u regiji kako bi pokušao prisiliti Teheran na ustupke u nuklearnim pregovorima.

A u njima je iranski program balističkih raketa bio najvažnija točka spoticanja. Trump je rekao da Iran razvija rakete dugog dometa koje prijete SAD-u. 

"Naš je cilj braniti američki narod uklanjanjem neposrednih prijetnji iranskog režima", rekao je Trump.

Hamenei na sigurnoj lokaciji

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da će zajednički američko-izraelski napad na Iran "stvoriti uvjete da hrabri iranski narod uzme svoju sudbinu u vlastite ruke".

"Došlo je vrijeme da svi dijelovi naroda u Iranu... uklone jaram tiranije i donesu mu slobodu", rekao je Netanyahu u izjavi.

Izvor je za Reuters rekao da iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei nije u Teheranu i da je smješten na sigurnu lokaciju.

Ovaj napad slijedi nakon 12-dnevnog zračnog rata u lipnju između Izraela i Irana i ponovljenih američko-izraelskih upozorenja da će ponovno udariti ako Iran nastavi sa svojim nuklearnim i balističkim raketnim programima.

"Pokrenuli smo preventivan napad na Iran kako bi uklonili prijetnje Državi Izrael", rekao je ministar obrane Israel Katz.

Operacija je pokrenuta tijekom Ramazana, svetog muslimanskog mjeseca posta koji se obilježava od zore do zalaska sunca. Napad se dogodio i prije židovskog blagdana Purima, koji tradicionalno obilježava spašavanje Židova od uništenja u drevnoj Perziji i koji počinje u ponedjeljak.

Mjeseci planiranja

Izraelski obrambeni dužnosnik rekao je da je operacija planirana mjesecima u koordinaciji s Washingtonom te da je datum početka određen prije nekoliko tjedana.

Eksplozije su se čule u Teheranu u subotu, izvijestili su iranski mediji, a sirene su se oglasile diljem Izraela oko 8:15 sati po lokalnom vremenu, što je, prema riječima vojske, bilo upozorenje na očekivanu iransku raketnu odmazdu. 

Izrael je zatvorio svoj zračni prostor za civilne letove, a uprava zračnih luka zamolila je javnost da ne ide ni na jednu od zračnih luka u zemlji. I mnoge europske i svjetske zračne kompanije otkazale su u međuvremenu letove za Izrael.

SAD i Iran obnovili su pregovore u veljači kako bi pokušali riješiti višedesetljetni nuklearni spor diplomatskim putem i spriječiti prijetnju vojnim sukobom koji bi mogao destabilizirati regiju.

Izrael je, međutim, rekao da svaki američki sporazum s Iranom mora uključivati ​​demontažu teheranske nuklearne infrastrukture, a ne samo zaustavljanje procesa obogaćivanja uranija.

Iran je rekao da je spreman razgovarati o ograničenjima svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je nije želio da se to veže s njegovim projektilima.

Teheran je također rekao da će se braniti od bilo kakvog napada. Upozorio je susjedne zemlje u kojima su američke baze i vojska da će biti meta odmazde. 

Iranski dužnosnici bili glavna meta prvog vala američko-izraelskih napada

Iranski dužnosnici bili su glavna meta prvog vala američko-izraelskih napada na Iran u subotu, rekao je za agenciju Reuters izvor upoznat sa situacijom.

Agencija dodaje, pozivajući se na izraelske vojne izvore, da se još uvijek procjenjuje uspjeh prvih udara na Iran.

Iranski izvori bliski vlasti prenose da je u napadima ubijeno nekoliko viših zapovjednika Iranske revolucionarne garde i političkih dužnosnika.

Iranski mediji prenijeli su da su se osim u Teheranu eksplozije čule i u Tabrizu, Isfahanu, Komu i Kermanšahu.

Prema službenim iranskim izvorima u Teheranu je Izrael gađao nekoliko zgrada ministarstava.

Iranska agencija Tasnim izvijestila je da je sedam raketa pogodilo područje u blizini predsjedničke palače i komplesa vrhovnog vjerskog vođe u Teheranu.

Ranije su iranski mediji prenijeli da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei izvan Teherana, prebačen na sigurnu lokaciju, a nakon toga preneseno je i da je iranski predsjednik Masud Pezeškian "na sigurnom i zdrav".

Prema medijima i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neozlijeđen je.

Glavni stupovi iranskog režima

Ovo su glavni stupovi iranske vlasti, na snazi od uspostave Islamske Republike 1979. godine:

Vrhovni vođa

Vrhovnog vođu doživotno imenuje Skupština stručnjaka, koja se bira općim pravom glasa. Iako je teoretski pod nadzorom ovog visokog vjerskog tijela, on u praksi ima zadnju riječ o glavnim smjernicama, kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici.

On imenuje čelnike ključnih institucija, uključujući šefa pravosuđa, polovicu članova moćnog Vijeća čuvara ustava, vojne zapovjednike i direktora državne radiotelevizije. Kao vrhovni zapovjednik, nadzire cjelokupni sigurnosni, vojni i obavještajni aparat.

Ajatolah Ali Hamenei (86) obnaša ovu dužnost od smrti utemeljitelja Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija, 1989. godine. Od tada je prebrodio nekoliko kriza odgovarajući na njih prvenstveno represijom. Teško je pogođen dvanaestodnevnim ratom s Izraelom u lipnju 2025. godine, slabljenjem iranskih regionalnih saveznika i nedavnim masovnim prosvjedima.

Izabrani dužnosnici

Iranci glasaju za predsjednika, parlament i Skupštinu stručnjaka. Međutim, kandidature mora potvrditi Vijeće čuvara ustava koje se sastoji od 12 članova, što ograničava polje mogućih izbora.

Izabran na četiri godine, predsjednik ima manje ovlasti od vrhovnog vođe i manje je javno izložen. On prvenstveno upravlja gospodarskom politikom, što je golem izazov u zemlji oslabljenoj međunarodnim sankcijama. Nedavni valovi prosvjeda potaknuti su upravo nezadovoljstvom zbog ekonomske situacije.

Trenutačni predsjednik, Masud Pezeškian, ubraja se među najumjerenije političare koji su obnašali tu dužnost. Dopušteno mu je pokrenuti oprezne reforme i pokušati približavanje zapadnim zemljama. Njegov manevarski prostor ipak ostaje ograničen odlukama vrhovnog vođe, posebice u konfrontaciji s "Velikim Sotonom" (SAD) i njihovim saveznikom Izraelom.

Predsjednik imenuje potpredsjednike i članove vlade koje mora potvrditi jednodomni parlament. Zakone koje usvoji parlament – u kojem trenutno većinu čine konzervativci – mora potom odobriti Vijeće čuvara. U slučaju neslaganja, sporove rješava Vijeće za svrsihodnost, koje nalikuje državnom vijeću i sastavljeno je od visokih dužnosnika.

Oružane snage

Iranske oružane snage sastoje se od regularne vojske i Čuvara revolucije (Pasdarana), ideološke vojske Islamske Republike. Cjelokupni sustav podređen je vrhovnom vođi putem Glavnog stožera oružanih snaga, glavnog vojnog tijela.

Čuvari revolucije predstavljaju ključni stup Islamske Republike. To je golema i strukturirana organizacija koja raspolaže značajnim sredstvima te čiji se utjecaj proteže na gospodarstvo, politiku i društvo.

Zapadne zemlje optužuju ih za vojno miješanje u inozemstvu i opetovana kršenja ljudskih prava u zemlji, a nekoliko njihovih visokih dužnosnika ubijeno je tijekom dvanaestodnevnog rata s Izraelom u lipnju 2025. godine. Ti su gubici otkrili duboku infiltraciju izraelskih obavještajnih službi unutar vlasti, uključujući i same Čuvare. Ubijeni zapovjednici su, međutim, brzo zamijenjeni.

Odluke o nacionalnoj sigurnosti donosi Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, u skladu sa smjernicama vrhovnog vođe. Tim tijelom predsjeda predsjednik države, a čine ga istaknuti vladini, pravosudni i vojni dužnosnici. Ali Laridžani, ključni čovjek vlasti, jedan je od dvojice predstavnika vrhovnog vođe u Vijeću.

Nakon rata s Izraelom, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost osnovalo je novo tijelo zaduženo za jačanje vojnih kapaciteta i obrambenih strategija zemlje: Nacionalno vijeće obrane, pod vodstvom bivšeg ministra obrane i savjetnika vrhovnog vođe, Alija Šamhanija.

Kibernetički napadi pogodili iranske medijske platforme

Iran je u subotu meta masovnih kibernetičkih napada koji su se poklopili s vojnim napadima Izraela i Sjedinjenih Država na režimske i vojne ciljeve u zemlji, prema iranskim medijskimm izvješćima.

Nekoliko iranskih novinskih agencija i ključnih platformi je pogođeno i doživljava značajne poremećaje u radu.

To uključuje web stranice novinskih agencija IRNA i ISNA, izvijestila je novinska agencija Fars, koja je bliska Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC).

Mnogi u Iranu zaobilaze državne medije i, sve dok imaju pristup internetu, dobivaju informacije s web stranica strane oporbe ili s društvenih mreža poput Instagrama ili Telegrama.

Iransko sigurnosno tijelo pozvalo stanovnike da napuste Teheran, 24 poginulih na jugu

Najmanje 24 učenice ubijene su u raketnom napadu na jugu Irana u Minabu nakon što su Izrael i Sjedinjene Države u subotu pokrenuli napade na zemlju, rekli su iranski dužnosnici, dok je iransko Vijeće za nacionalnu sigurnost savjetovalo stanovnicima da napuste glavni grad Teheran.

"Trebali biste, što je dalje moguće i smireno, otputovati u druga mjesta i gradove ako ste u mogućnosti", priopćilo je moćno sigurnosno tijelo te zemlje.

Nije ugrožena opskrba robom za svakodnevnu upotrebu, navodi se u priopćenju, ali se dodaje da bi ljudi trebali izbjegavati okupljanje u trgovačkim centrima jer bi to moglo biti opasno.

Škole i sveučilišta ostat će zatvoreni do daljnjega. Banke će ostati otvorene i bit će ograničen rad državnih službi, priopćilo je vijeće u subotu.

Najmanje 24 učenice ubijene su u raketnom napadu na jugu Irana nakon što su Izrael i Sjedinjene Države u subotu pokrenule napade na zemlju, rekli su iranski dužnosnici.

Osnovna škola za djevojčice u pokrajini Hormuzgan je pogođena, izvijestila je novinska agencija Tasnim, pozivajući se na zamjenika guvernera pokrajine.

"Ova škola bila je izravna meta ovog napada", navodi Tasnim, dodajući da su u tijeku spasilačke operacije i uklanjanje ruševina.

U pokrajini Hormuzgan nalazi se nekoliko pomorskih baza iranskih oružanih snaga.

U Abu Dhabiju, prijestolnici Ujedinjenih Arapskih Emirata, umrla je jedna osoba i nastala je materijalna šteta nakon što su šrapneli pogodili stambeno područje, objavila je državna novinska agencija WAM.

U Izraelu muškarac je ozlijeđen u iranskom raketnom napadu, pokrenutom kao odgovor na američko-izraelske napade na Iran, izjavila je izraelska spasilačka služba Magen David Adom.

Muškarac je zadobio lakše ozljede uslijed udarnog vala.