Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u intervjuu za The New York Times ustvrdio je kako za njega međunarodno pravo ne postoji i nije relevantno.

- Ne trebam međunarodne zakone. Jedino ograničenje moje predsjedničke moći je moj osobni moral i moje osobno mišljenje. To je jedina stvar koja me može zaustaviti, s tim da ja ne planiram nauditi ljudima - rekao je Trump već na početku intervjua.

Olako o NATO-u

Jedno od prvih pitanja odnosilo se na Venezuelu i koliko će dugo SAD uopće upravljati tom državom.

- Sigurno je kako ćemo Venezuelom upravljati puno duže od godinu dana. Trenutno se dobro slažem s prijelaznom predsjednicom Delcy Rodriguez, SAD će uzimati venezuelsku naftu, a davat će novac Venezueli koji ona očajnički treba - rekao je Trump prelazeći potom na ostala goruća pitanja, prije svega na Grenland.

Na pitanje zašto se, umjesto zaoštravanja odnosa s Europom, nije odlučio na dodatno pojačavanje snaga u već postojećim bazama na Grenlandu, što mu važeći ugovori omogućuju bez ikakvih problema, Trump je pojasnio kako taj teritorij treba biti dijelom SAD-a.

- Mislim da vlasništvo omogućava da s teritorijem radite što god želite, to ne možete dobiti najmom ili ugovorom. Zato mislim da nam je Grenland u sastavu SAD-a psihološki bitan za uspjeh - ustvrdio je Trump.

AFP

Pri tome je istaknuo i kako je svjestan da bi preuzimanje Grenlanda moglo značiti i kraj NATO-a, no, kako je rekao, Rusija uopće nije zabrinuta oko NATO-a koji ne uključuje SAD.

- Njih samo mi zabrinjavamo, a mislim da ćemo se s Europom uvijek slagati, samo moraju doći na svoje mjesto - rekao je Trump.

Sljedeći set pitanja odnosio se na Tajvan i njegovu egzistenciju, jer kineski predsjednik Xi najavio je kako će Kina reintegrirati taj otok koji smatraju “odbjegnutom pokrajinom”. Za to mu američka invazija Venezuele i de facto smjena vlasti u Caracasu osiguravaju svojevrsan presedan.

- Nema sličnosti između Venezuele i Tajvana. Iz Tajvana se u Kinu ne slijeva droga, Tajvan nije otvorio svoje zatvore i slao tisuće kriminalaca u Kinu. Venezuela je bila stvarna prijetnja, Tajvan to nije. No što će Kina učiniti u Tajvanu, to ovisi o predsjedniku Xiju, a on zna da ja ne bih bio sretan kada bi se promijenilo sadašnje stanje. Mislim da Xi neće povući ovakav potez dok god sam ja predsjednik, kada netko drugi bude predsjednikom SAD-a, on bi to mogao učiniti - rekao je Trump.

Jedno od pitanja odnosilo se i na sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja, Novi Start, koji istječe u veljači ove godine. Ruski predsjednik Vladimir Putin još je u rujnu 2025. ponudio Trumpu da obje strane, i Rusija i SAD, dobrovoljno zadrže sadašnja ograničenja glede nuklearnog arsenala kojim raspolažu, no predsjednik Trump na njega još nije odgovorio. Drži se kako u Trumpovoj administraciji ima velik dio radikala koji čekaju da taj sporazum istekne kako bi strateško nuklearno oružje mogli početi eksponencijalno širiti.

Nuklearno oružje

- Ako sporazum istekne, istekne. Morat ćemo napraviti novi, bolji sporazum od ovog koji je Biden produžio tijekom svog mandata. Ne vrijedi obnavljati sporazume koji ne uključuju Kinu dok je ona istovremeno država s najbrže rastućim nuklearnim arsenalom - rekao je Trump.

Sam intervju trajao je oko dva sata, no velik dio tog vremena bio je “izgubljen”. Naime, usred razgovora s četvero novinara New York Timesa u Ovalni ured došao je Trumpov pomoćnik s porukom kako ga telefonski upravo zove kolumbijski predsjednik Gustavo Petro. Trump je novinarima pokazao prstom pred ustima da šute i preuzeo poziv.