Tri četvrtine, odnosno čak 74 %, građana Europske unije smatra da je njihova zemlja imala koristi od članstva u EU-u, uz vrlo visoku potporu zajedničkoj obrambenoj i sigurnosnoj politici te rekordnu podršku euru, najnoviji su podatci Eurobarometra.

U sve napetijem geopolitičkom okruženju raste i očekivanje da EU bude snažniji, odlučniji i ekonomski samostalniji akter. Građani tako EU projekt doživljavaju kao praktičan “štit”, što potvrđuju i rezultati istraživanja, prema kojima 59 posto građana s optimizmom vidi budućnosti EU-a, 73 % osjeća ih se građanima EU-a, a gotovo polovina građana, točnije, njih 48 posto, navodi da vjeruje u EU.

Rezultati Eurobarometra naglašavaju i prioritete građana. Za dvije trećine njih, ili 67 %, činjenica je da je EU mjesto stabilnosti u nestabilnom svijetu, snažno se podupiru politike koje povećavaju otpornost, poput diversifikacije trgovinskih odnosa (83 %) i zajedničke obrambene i sigurnosne politike (79 %). Građani kao najpozitivnije kratkoročne učinke ističu mir i stabilnost (42 %), radna mjesta (26 %), sigurnost opskrbe hranom (25 %) i upravljanje neregularnim migracijama (24 %). Za EU je važan signal i rekordna potpora euru od 74 % građana Unije, 82 % u europodručju, uz podijeljenu percepciju europskog gospodarstva, po 46 % dobro i loše, te uz 49 % očekivanja stabilnosti u idućih 12 mjeseci.

Ovakvi rezultati istraživanja stvaraju politički prostor institucijama EU-a da ubrzaju djelovanje u nekoliko smjerova. Podrška osam od deset ispitanika obrani i sigurnosti znak je podrške zajedničkoj obrambenoj politici, zajedničkoj nabavi, standardizaciji i jačanju europske obrambene industrije. Podrška čak 83 % građana diversifikaciji trgovine znači jačanje ekonomske samostalnosti i smanjivanje ovisnosti o rizičnim dobavljačima u energiji, hrani, kritičnim sirovinama i tehnologiji. To znači da građani žele manje ranjivosti na šokove u lancima opskrbe i guraju EU prema sporazumima, prijateljskom podupiranju i industrijskim politikama.

Što se pak tiče proračuna EU-a, on je za građane EU-a preslika novih rizika jer njih 42 % najradije bi vidjelo više ulaganja u zapošljavanje, socijalna pitanja i javno zdravstvo, potom u obrazovanje, osposobljavanje, mlade, kulturu i medije (36 %) te u obranu i sigurnost (35 %). To povećava pritisak da se u idućim proračunima i instrumentima više novca usmjeri na otpornost društva i sigurnost. Za Hrvatsku je iznimno važno da je članica EU-a te da je u europodručju i Schengenu, jer se korist naših građana od članstva ogleda baš u euru, slobodi kretanja i poziciji na vanjskoj granici.

Eurobarometar proveden je od 9. listopada do 5. studenoga u svih 27 država EU-a, na uzorku od 26.445 ispitanika. Istraživanja su provedena i u devet zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja (sve osim Ukrajine) te u Ujedinjenoj Kraljevini.