Europska unija želi do 2030. smanjiti broj umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 25 posto, rekao je u utorak povjerenik Europske komisije Oliver Varhelyi pri predstavljanju Plana za sigurno srce u Strasbourgu.

„Kardiovaskularne bolesti najveći su teret za naše zdravstvene sustave, društva i ekonomije”, rekao je povjerenik za zdravstvo u Europskom parlamentu. Varhelyi je u tom tijelu predstavljao plan Komisije, nazvan Plan za sigurno srce, za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti koje godine odnose najmanje 1,7 milijuna života u Europi te su vodeći uzrok smrti na kontinentu. Mađarski povjerenik vjeruje da se može spasiti „barem 80 posto tih života”.

Komisijin plan predviđa unaprjeđenje prevencije tih bolesti putem promocije zdravijih životnih odluka te potporu državama u razvijanju njihovih nacionalnih planova. Plan uključuje i unaprjeđenje sustava za ranu detekciju bolesti putem usklađenih protokola, novih tehnologija i mobilnih stanica za preglede, kao i integrirani pristup liječenju putem inovativnih terapija. 

Varhelyi je naglasio da su duhan i nikotin glavni uzroci kardiovaskularnih bolesti, a da se zbog pojave novih načina njihove konzumacije, poput električnih cigareta, iduće godine moraju modernizirati pravila o kontroli duhana. 

Mađar je govorio i o snažnoj poveznici dijabetesa i pretilosti s kardiovaskularnim bolestima, upozorivši da je u Europi pretilo oko 30 posto mladih, kao i trećina europske djece. 

„Ako ne djelujemo bit ćemo suočeni s cijelom idućom generacijom Europljana koji će živjeti s kroničnim bolestima”, upozorio je. 

Cilj je do 2030. smanjiti 25 posto smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, zaključio je povjerenik. 

Sokol: Ulaganje u zdravstvo nije trošak

U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, koordinator Europske pučke stranke u Odboru za javno zdravlje,, koji je pozdravio što su dijabetes i pretilost dio plana Komisije jer je Hrvatska zemlja koja „nažalost bilježi najviše stope pretilosti u EU-u”. 

Pučanin je pozvao Komisiju da uvede obavezu označavanja hrane kako bi potrošači bili upućeniji u njezinu štetnost i na temelju toga donosili bolje odluke. 

„Posebno je važna prevencija faktora rizika poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i loše prehrane”, naglasio je Sokol. 

„No ono što je sada najvažnije jest osigurati dostatno financiranje za provedbu ovoga plana. Stoga pozivam vas povjereniče da se zajedno s nama zauzmete za odgovarajuće financiranje zdravstva u budućem sedmogodišnjem EU proračunu, kroz zasebnu proračunsku liniju za zdravstvo”, rekao je hrvatski zastupnik Varhelyiju. 

„Ulaganje u  zdravstvo nije trošak, nego investicija. Samo zdrava Europska unija može biti snažna, otporna i konkurentna”, zaključio je Sokol. 

Jerković: Za borbu protiv  kardiovaskularnih bolesti treba "malo hrabrosti"

Zastupnica socijalista i demokrata Romana Jerković i potpredsjednica Odbora EP-a za javno zdravlje rekla je da je plan Komisije čekan „s nestrpljenjem”, pa naglasila da su sve što treba za borbu protiv kardiovaskularnih bolesti „malo hrabrosti i sredstva”. 

„Jesmo li dovoljno hrabri da to učinimo kako treba, da se suprotstavimo jednim od najmoćnijih širitelja lošeg zdravlja u našem društvu?”, upitala je hrvatska zastupnica. 

Jerković je u rujnu ove godine imenovana glavnom izvjestiteljicom Parlamenta za strategiju EU-a o kardiovaskularnim bolestima (KVB), dokumenta koji će obuhvatiti prevenciju, ranu dijagnozu, dostupnost liječenja te jednak pristup skrbi za sve građane EU-a. U raspravi u utorak u Strasbourgu naglasila je da će u toj ulozi biti „dovoljno hrabra”. 

„Desetljećima moćne industrije oblikuju naš okoliš, naše živote i ponašanja, ne u interesu javnog zdravstva, nego u interesu profita”, nastavila je Jerković, pa naglasila da se europske institucije, „ako se stvarno žele spašavati srca”, „moraju prestati kriti iza fragmentiranih zakona i polumjera”. 

Hrvatska zadovoljna zaključcima predsjedništva o proširenju

Hrvatska pozdravlja tekst zaključaka danskog predsjedništva o proširenju u kojem se ističe važnost poštovanja ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije te se poziva Bosnu i Hercegovinu da provede ograničenu ustavnu i izbornu reformu.

Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica, nisu mogli usvojiti zaključke zbog nedostatka konsenzusa jer se Mađarska protivi dijelu teksta koji govori o Ukrajini. Stoga je prijedlog usvojen u obliku zaključaka predsjedništva koje podržava 26 članica.

“Nama je posebno važno što se u zaključcima ukazuje na važnost dobrosusjedskih odnosa i rješavanja svih pitanja vezanih uz prošlost te nam je drago što se u tekstu spominje sporazum o sukcesiji koji obvezuje sve države sljednice bivše države”, izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko Zgombić.

Istaknula je da su zaključci o Bosni i Hercegovini znatno ojačani. “S obzirom na predstojeće izbore 2026. na nekoliko je mjesta ukazano na potrebu jačanja integriteta izbornog procesa i provedbe, između ostaloga i odluka ustavnog suda BiH”, dodala je.

Ustavni sud je 2016. u predmetu “Ljubić” naveo da je načelo konstitutivnosti u BiH natkrovljujuće i da ono podrazumijeva da u Domu naroda moraju sjediti legitimni predstavnici konstitutivnih naroda. U više navrata u zastupnički klub Hrvata birani su izaslanici koji nisu birani voljom hrvatskog naroda.

“U zaključcima se poziva Bosna i Hercegovina da što prije pristupi ograničenoj izbornoj i ustavnoj reformi. Posebno se ističe da ta izborna reforma trebala ukloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti.Također se spominje da odluke Ustavnog suda BiH nisu do kraja provedene, a ono što mi smatramo posebno važnim jest da se BiH poziva da u razdoblju do promjene izbornog zakona ne poduzima radnje koje bi na bilo koji način onemogućila ili otežala kasnije provedbu tih odluka Ustavnog suda”, kaže Metelko.

Demokratska fronta, stranka Željka Komšića koji je četiri puta biran u predsjedništvo većinski bošnjačkim glasovima, predložila je za hrvatskog člana predsjedništva Slavena Kovačevića, Komšićeva savjetnika.

Kovačeivć je izgubio spor pred Europskim sudom za ljudska prava pred kojim je tužio BiH jer ga navodno diskriminira budući da mu kao pripadniku "ostalih" ne omogućava da glasa za člana predsjedništva iz reda srpskog naroda ni da bude delegat u Državnom domu naroda.  Kovačević se prije toga izjašnjavao kao Hrvat u razdoblju od 2012. do 2016. kada je bio izabran u Gradsko vijeće Sarajeva.

Metelko Zgombić je rekla da je i Europska komisija priložila svoju izjavu, koja nije javni dokument, u kojoj se poziva BiH da pristupi izbornoj reformi kako bi se osiguralo da “svaka osoba ima mogućnost jasno izraziti svoje političko stajalište i izabrati onog koga ta osoba zaista želi.” 

U zaključcima se također kaže da će se osnovati ad hoc radna skupina za izradu pristupnog ugovora s Crnom Gorom, a prije toga će trebati definirati ključna načela za sve buduće pristupne sporazume.

EU priprema prvu strategiju posvećenu otocima

Europska unija iduće godine planira predstaviti svoju prvu strategiju posvećenu isključivo otocima što najavljuje da će se buduće europske politike oblikovati uvažavajući specifičnosti otočkih zajednica, objavio je ured hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule u utorak.

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula i potpredsjednik Međuskupine SEARICA zadužen za otoke i Ivan Matić, potpredsjednik Europske federacije malih otoka (ESIN), sastali su se u utorak  s povjerenikom Europske komisije za ribarstvo i oceane Costasom Kadisom u okviru pripreme prve Europske strategije za otoke, priopćio je ured zastupnika.

Riječ je o povijesnom iskoraku Unije, a prva strategija posvećena isključivo otocima planira se predstaviti do kraja srpnja 2026. godine, za vrijeme ciparskog predsjedanja Vijećem EU. Time EU konačno jasno potvrđuje odmak od pristupa „one size fits all“ (ista mjera za sve) te najavljuje da će buduće europske politike, kao i financijski instrumenti, biti oblikovani uz uvažavanje specifičnih izazova otočnih zajednica i različitih oblika otočnosti (insularnosti).

Posebno je važno istaknuti da je, unatoč ranijim najavama kako bi otočka pitanja mogla biti obuhvaćena širim okvirom strategije za obalne regije, povjerenik Kadis na intervenciju otočnih organizacija, uz snažnu podršku zastupnika Picule, potvrdio da će Europska komisija izraditi zasebnu strategiju fokusiranu isključivo na otoke,, ističe se u priopćenju..

Na sastanku je, na poziv zastupnika Picule, sudjelovao i Ivan Matić, koji je povjereniku Kadisu predstavio novu metodologiju razvojnih pokazatelja za otoke pod nazivom „Habitability“ (Habitabilnost). Nakon desetljeća provedbe kohezijske politike, brojni otoci i dalje razvojno zaostaju za usporedivim kopnenim područjima, dijelom i zbog činjenice da se otočke politike i raspodjela sredstava temelje na nedostatnim i nepreciznim podacima.

Habitability, koji se razvija u okviru finskog Sveučilišta Åbo Akademi uz podršku Ureda zastupnika Picule, nudi novi, precizniji pristup razumijevanju otočke stvarnosti. Metodologija uključuje, među ostalim, izračun prosječnog dnevnog pritiska na otočnu infrastrukturu, uzimajući u obzir turiste, dnevne posjetitelje, vikendaše i druge povremene stanovnike, kao i preračunanu udaljenost otoka u vremenu, koja uvažava sezonalnost linija, kašnjenja, učestalost otkazivanja plovidbe zbog vremenskih uvjeta i tehničkih kvarova. Riječ je o podacima koji znatno realnije opisuju otočnost i stvarne životne uvjete na otocima, što je ključno za učinkovite politike i pravednu raspodjelu javnih sredstava.

Matić je istaknuo da „vrijeme potrebno trajektu da dođe od otoka do kopna nije vrijeme koje je otočanima u bilo kojem trenutku potrebno da dođu do usluga na kopnu. Ako na otoku nema zubara, a zaboli vas zub 5 minuta nakon što je trajekt otplovio, stvarno vrijeme potrebno za doći do zdravstvene usluge je bitno dulje od trajanja plovidbe. Konačno imamo način kako to numerički iskazati kroz usporediv pokazatelj koristan donositeljima odluka“.

Povjerenik Kadis zahvalio je zastupniku Piculi na dugogodišnjoj predanosti „otočkom pitanju“ te istaknuo kako pouzdani i standardizirani podaci moraju biti jedan od stupova nove Europske strategije za otoke. U tom je kontekstu podržao i prijedlog zastupnika da se početkom sljedeće godine organizira konferencija posvećena data-based policies, s posebnim naglaskom upravo na otočne zajednice.

Zastupnik Picula je za kraj zaključio da je „iznimno važno da se u izradu otočke politike politike uključi same otočane jer boljih stručnjaka o otočkom životu od otočana nema.“, te da mu je posebno drago da DG MARE vodi upravo Cipranin kojem ne treba dodatno objašnjavati što znači živjeti na otoku.

Tonino Picula jedan je od osnivača međuskupine SEARICA (Skupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja) te njezin aktualni potpredsjednik zadužen za otoke. Otočku politiku, koja ranije nije postojala kao zasebno područje na razini EU, zagovara još od 2013. godine. U tom je razdoblju, među ostalim, osigurao sredstva za funkcioniranje tzv. „otočkog tajništva“ u okviru Inicijative čiste energije za EU otoke, izborio izravno spominjanje otoka u Europskom zelenom planu te kontinuirano podsjećao na članak 174. Ugovora o funkcioniranju EU koji jamči poseban tretman geografski zakinutih područja poput otoka, podsjeća ured zastupnika.