Pedesetak država latinske Amerike i Europske unije izrazilo je nedjelju u Kolumbiji svoje protivljenje "uporabi sile" suprotno međunarodnom pravu, u kontekstu napetosti sa Sjedinjenim Državama zbog američkih napada na brodove u Karipskom moru i Tihom oceanu.

Tom je deklaracijom završio prvi dan summita Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) i Europske unije, koji su obilježile prikrivene kritike upućene Washingtonu i reference na međunarodne sukobe.

"Ponovno naglašavamo da se protivimo uporabi ili prijetnji uporabom sile i svakom djelovanju koje ne bi bilo u skladu s međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih naroda", stoji u tekstu koji je u nedjelju potpisalo 58 od 60 država, dok su Venezuela i Nikaragva ostale suzdržane.

"Razmotrili smo važnost sigurnosti na moru i regionalne stabilnosti Kariba", dodaje se u dokumentu, ali se ne spominju izravno američki napadi na brodove za koje Washington sumnja da se njima prevozi droga i u kojima je dosad poginulo 70 osoba.

U deklaraciji se ne spominje Donald Trump "jednostavno zato što nismo uspjeli za to pridobiti sve države", objasnila je podpredsjednika Europske komisije Kaja Kallas.

Američki predsjednik optužuje svojega venezuelskoga kolegu Nicolasa Madura da je član narkokartela, a kolumbijskog predsjednika Gustava Petra nazvao je "narkobos".

"Prijetnja uporabom vojne sile ponovno je dio latinoameričke i karipske svakodnevice. Stari manevri i retorika se recikliraju kako bi se opravdale ilegalne intervencije", rekao je brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, saveznik Gustava Petra.

Kallas je pak stigavši na summit ustvrdila da se "sili može pribjegavati samo iz dva razloga: ili legitimne obrane ili u provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a".

Zajednička deklaracija osuđuje i "rat koji se vodi protiv Ukrajine, a koji i dalje uzrokuje goleme ljudske patnje".

Po riječima Kaje Kallas, Venezuela i Nikaragva deklaraciju nisu potpisale zbog toga dijela.

Od 33 zemlje članice CELAC-a i 27 članica EU-a na summitu koji završava u ponedjeljak sudjeluje samo devet šefova država.