Europska komisija (EK) donijela je Bruxellesu godišnji “paket za proširenje”, gdje se iznosi sveobuhvatna procjena napretka država kandidata koji su u procesu proširenja Europske unije ostvarili u posljednjih 12 mjeseci. Crna Gora je prema tom izvješću proteklih godinu dana bila najnaprednija zemlja regije u tom smislu jer je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja. Ocjenjuju da je dinamika provođenja reformi u Srbiji spora, a u Bosni i Hercegovini je došlo do zastoja reformi zbog “političkih tenzija” i problema s usvajanjem neustavnih zakona u entitetu Republika Srpska.

“Pozitivno je to što je BiH u rujnu 2025. podnijela svoju agendu reformi Europskoj komisiji. Nakon nedavnih institucionalnih promjena u entitetu Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ima priliku provesti reforme na putu ka EU-u. Da bi efikasno započele pregovore o pristupanju, vlasti prvo moraju finalizirati i usvojiti zakone o reformi pravosuđa, u potpunosti usklađene s europskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača”, stoji u dijelu izvješća o BiH. Napredak Kosova, koje još nije kandidat, otežan je pak podjelama na njihovoj političkoj sceni. Za Crnu Goru se kaže da je pregovore o članstvu s EU-om počela prije 13 godina i dosad zatvorila 7 pregovaračkih poglavlja. Pohvaljen je njihov napredak u području pravosuđa, gdje su provedene “intenzivne faze reformi 2024.” na pravnom okviru koji treba jamčiti nezavisnost, nepristranost i odgovornost tog resora.

“Proces ide brže”

U Sjevernoj Makedoniji očekuje se daljnji rad na reformama, a u Albaniji neke od njih napreduju. EK je ocijenio da se Sjeverna Makedonija u potpunosti uskladila s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, no još nije usvojila nužne ustavne izmjene radi uključivanja u Ustav građana koji nisu dio većinskog naroda, kao što su Bugari, na što su se obvezali. Za Srbiju i Kosovo i dalje ostaje ključan dijalog o normalizaciji odnosa, koji je i dio pristupnih pregovora za te dvije države, navodi se. Srbija i dalje zaostaje u usklađenosti s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a jer nije uvela sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu. Upozorava se i na sve veću polarizaciju srbijanskog društva koja se očituje u valu masovnih prosvjeda koji traju već godinu dana. “Srbija treba preuzeti mnogo veću odgovornost za proaktivnu i objektivniju komunikaciju o procesu pristupanja Srbije EU-u te izbegavati antiEU retoriku”, kaže se. U Srbiji i BiH, navodi se, postoje različiti rizici “zarobljavanja države” u kontekstu borbe protiv korupcije. “Korupcija i dalje predstavlja značajan izazov koji zemlje u procesu proširenja moraju prioritetno riješiti”, kaže se.

Generalna ocjena za sve države kandidate jest da “proces proširenja sada ide brže nego u poslednjih 15 godina”. EK ističe kako ovogodišnji paket ponovno potvrđuje da je dinamika proširenja visoko na popisu prioriteta EU-a, kao i da je pristupanje novih država članica sve izglednije. Za uspješno pristupanje Uniji ključno je zadržati dosljednost i slijediti pristup koji se temelji na zaslugama, kažu. Stoga Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Moldavija, Srbija, Sj. Makedonija, BiH, Kosovo, Turska i Gruzija nastavljaju svoj put prema članstvu, a njihova dinamika reformi, posebno u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava, izravno utječe na brzinu pristupanja.

Odlučniji no ikad

- Odlučniji smo no ikad proširenje EU-a pretvoriti u stvarnost. Veća Unija znači snažniju i utjecajniju Europu na globalnoj sceni. No proširenje mora ostati i ostat će proces koji se temelji na zaslugama. Paket sadržava posebne preporuke svim našim partnerima. I svima im kažemo: Pristupanje Uniji jedinstvena je ponuda. To je obećanje mira, blagostanja i solidarnosti. Uz odgovarajuće reforme i snažnu političku volju svi možete iskoristiti tu priliku - istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Procjene, kojima su priložene preporuke i smjernice o prioritetima reformi, državama kandidatima pružaju plan za ostvarivanje članstva u EU-u, ističu u Komisiji, koja je odlučna budućim članicama pružiti potporu na tom putovanju.

Podvlače kako se postupnom integracijom njihovih država u jedinstveno tržište jačaju veze s Unijom i prije samog pristupanja. Budući da je proširenje jasan cilj politike u ovom mandatu, Komisija je odlučna osigurati i spremnost država koje žele postati članice i spremnost EU-a da ih primi u članstvo. U tu će svrhu uskoro biti predstavljena komunikacija o detaljnom preispitivanju politika i reformama.