Jedan od ključnih dijelova sveobuhvatnog plana za jačanje obrambenih sposobnosti Europske Unije odnosi se na uspostavu sustava zaštite od dronova na razini cijele EU koji bi bio operativan do kraja 2027. godine. Jedna od liderica gradnje "zida dronova" bit će Hrvatska. 

O dokumentu pod nazivom "Očuvanje mira - Plan za obrambenu spremnost 2030.", koji su zajednički su pripremili Komisija i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i predstavili ga prije nekoliko dana, danas će na samitu u Bruxellesu razgovarati i europski čenici.

Plan uključuje četiri ključna projekta: europsku inicijativu za obranu od dronova; nadzor istočnog krila, europski zračni štit i obrambeni svemirski štit.

Obrana od dronova već je dobila kolokvijalan naziv “zid dronova”.

Za sada se ne zna previše detalja, no iz onoga što je procurilo u medije radilo bi se o višeslojnom sustavu koji koristi napredne tehnologije za detekciju, praćenje i neutralizaciju dronova, inspiriran iskustvima iz Ukrajine.

Detekcija i praćenje bi trebali biti prvi i najvažniji dio ovog zida. Uz korištenje već postojećih radara, dodat će im se novi, fiksni i pokretni, za dronove koji lete nisko.

Predviđa se mreža od preko 200 takvih radara duž cijele istočne granice Unije. Tu su i dodatni akustični senzori koji bi trebali primijetiti male i tihe dronove koji prođu radare.

Koristit će se i pokretni senzori na kamionima, dronovima i robotiziranim vozilima, svi opremljeni video kamerama.

Neutralizacija i presretanje

Svi ti prikupljeni podaci dolazili bi na jedno mjesto (još nije određena lokacija) na kojem bi posebni programi prikupljali podatke iz svih izvora i uz pomoć umjetne inteligencije brzo javljali radi li se zaista o dronovima, i ako da, o kakvim se dronovima radi.

Odgovor na primijećene dronove ovisiti će o političkim odlukama kada “zid dronova” stupi na snagu.

Za sada se neutralizacija i presretanje čine prvom opcijom, kao najjeftiniji odgovor. To bi uključivalo elektronsko ometanje signala kako bi se dron sam srušio te davanje lažnih uputa kako bi se izazvao poremećaj elektronike dronova. 

U slučaju odluke o rušenju dronova također postoji niz opcija, od tradicionalnih  poput vojnih zrakoplova, raketa i projektila sa zemlje do dronova ”lovaca” koji, uz korištenje umjetne inteligencije, sami napadaju protivničke dronove.

Takvi lovci već se koriste u Ukrajini, a niz europskih kompanija radi na njihovom razvoju i poboljšanjima. Upravo je to jedan od glavnih izazova ovog plana - kako biti siguran uz što manje troškove.

Andrius Kubilius, europski povjerenik za obranu jasno je rekao kako "rušenje drona vrijednog 10.000 eura raketom od milijun eura – nije održivo."

Dobra ideja, teška provedba

Vojni stručnjaci i analitičari uglavnom kažu kako je plan dobro zamišljen ali će provedba biti jako teška.

Matteo Ilardo, analitičar u Stratforu misli da će najveći problem u provedbi “zida dronova” biti poslovična sporost Europske unije.

"Put do realizacije ostaje dug i pun prepreka, posebno u pogledu troškova, razmjera i prekogranične integracije", rekao je. 

Analitičari navode i druge probleme - troškovi su veliki, potrebno je obučeno osoblje i velika koordinacija. Tehnički, potrebno je da različiti sustavi rade i reagiraju u realnom vremenu.

Pravno gledano, i dalje nije poznato tko bi donosio završne odluke, sama Europska komisija, neko novoosnovano tijelo ili neko treće rješenje.

Carlo Masala, profesor međunarodne politike na vojnom sveučilištu u Münchenu kaže kako su europske vojske podcjenjivale dronove desetljećima, a testiranja su "umjetna" jer ne simuliraju prave borbene taktike.

Njegov prijedlog je da cijeli projekt vode ukrajinski operateri dronova jer imaju izravno ratno iskustvo i svjesni su činjenice da se taktike s dronovima mijenjaju svakih pet do šest mjeseci jer se protivnik, Rusija, prilagodi i ta igra nadmudrivanja traje svakodnevno.

Hrvatska među predvodnicama

Europska Unija želi u ovom projektu iskoristiti i izraelska iskustva iz ovogodišnjeg rata s Iranom.

Iron Dome (željezna kupola), sustav koji štiti Izrael od nebeskih projektila primarno je dizajniran za presretanje raketa kratkog dometa i projektila koji prijete naseljenim područjima. Nema službenih podataka jer su vojna tajna, no u izraelskim se medijima propitivala učinkovitost protiv simultano poslanih više od tisuću dronova iz Irana. 

Izraelske vlasti su javno rekle da je sustav presreo 99 posto lansiranih projektila/dronova, ali nezavisne procjene smanjuju taj postotak za četvrtinu. 

No jasno je da je trošak po presretanju dronova bio velik, a napadi u rojevima malih, jeftinih i niskoletećih kamikaza-dronova su iznimno opterećivale sustav. Vojni analitičari baš na primjeru željezne kupole pokazuju kako sustav mora biti kombinacija više sistema obrane i presretanja, i EU je tu na dobrom tragu. 

U razvoju EU-ovog "Zida dronova" Hrvatska, Nizozemska i Latvija igrati će ključne uloge, fokusirajući se na proizvodnju, tehnologiju i implementaciju sustava za detekciju i neutralizaciju dronova duž istočne granice EU-a.

Ove zemlje su se dobrovoljno prijavile kao "vodeće nacije" u ovom projektu, koristeći svoje postojeće kapacitete i suradnju s Ukrajinom za brzu implementaciju do 2027.

EU više nikada neće dozvoliti Rusiji da koristi energiju kao oružje - povjerenik

EU više nikada neće dozvoliti Rusiji da instrumentalizira energente i koristi ih kao oružje te da ucjenjuje ekonomije država članica, rekao je u srijedu europski povjerenik za energetiku Dan Jorgensen, poručivši i da Europa odbija neizravno pomagati u financiranju ruskog ratnog stroja.

U raspravi o ukidanju svog uvoza energije iz Rusije u EU i uklanjanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja, održanoj u srijedu navečer na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, Jorgensen je jasno rekao da si Europa ne može dopustiti ponavljanje greške iz prošlosti - da bude energetski ovisna o neprijatelju.

"Nikada više neće Europa biti izložena korištenju energije kao oružja. Nikada više nećemo dozvoliti da naše ekonomije budu predmet ucjene, nikada više nećemo neizravno pomagati u financiranju Putinovog rata. To je naša čvrsta odluka", rekao je povjerenik zastupnicima.

Prema njegovim riječima, dopuštanje Vladimiru Putinu da instrumentalizira energente je bila pogreška koju si više ne možemo dopustiti te je odluka o ukidanju svog uvoza energije iz Rusije i sprečavanju zaobilaženja sankcija preko trećih zemalja vrlo važna.

"Ova je odluka ključna ne samo za  europsku energetsku sigurnost, već je ključna i za čišći energetski sustav i konkurentniju ekonomiju. Moramo imati integriranu i međusobno povezanu energetsku uniju", istaknuo je Jorgensen.

Podsjetio je da je prije dva dana Vijeće donijelo opće stajalište tako da su oba suzakonodavca u dobroj fazi postupka što bi trebalo ubrzati usvajanje ovog dosjea, a uvjeren je da će s EP-om postići da se ovaj prijedlog usvoji do kraja godine.

"Sankcije jesu potrebne, ali nam treba i zakonodavstvo", rekao je Jorgensen.

 On smatra da i u budućnosti, čak i kada bude mir, EU i dalje ne bi trebao uvoziti "niti jednu molekulu ruskog plina ili kapljicu nafte".

Za članice europskog bloka koje su i dalje ovisne o ruskoj nafti je rekao da imaju alternative te da će ih Europska komisija podržati u nastojanjima da iskoriste alternativna rješenja. 

 "Osim toga, radimo i na prijedlogu za nuklearnu energiju", dodao je.

"Uvjeren sam da ćemo postići zajednički cilj - da imamo sigurniju, održiviju i konkurentniju Europu", zaključio je povjerenik u svom obraćanju.

Rasprava u EP-u je uslijedila u trenutku kada Parlament ulazi u pregovore s Vijećem o nacrtu zakona kojim se želi okončati sav uvoz plina i nafte iz Ruske Federacije.

Vijeće EU-a, tj. ministri energetike svih država članica su 20. listopada na svom redovnom okupljanju podržali prijedlog Europske komisije za postupno ukidanje uvoza ruske nafte i plina u EU do 1. siječnja 2028. godine.

Ministri su odobrili plan za postupno ukidanje sklapanja novih ugovora o uvozu ruskog plina do siječnja 2026., okončanje postojećih kratkoročnih ugovora do lipnja 2026., te dugoročnih ugovora do siječnja 2028. 

Ovom odlukom kupci iz EU neće moći sklapati nove ugovore o uvozu plina iz Rusije nakon 1. siječnja 2026. godine, a do kraja 2027. moraju prestati uvoziti i prema starim ugovorima, bez obzira hoće li takvi ugovori do tada završiti ili ne

Odluku je predložila Europska komisija i ona je dobila potrebnu većinu u Vijeću, gdje su protiv bile samo Mađarska i Slovačka, države koje nemaju izlaz na more. Za ovu odluku dovoljna je bila kvalificirana većina u Vijeću. Europska komisija namjerno je formulirala svoj prijedlog na način da se može usvojiti unatoč protivljenju Mađarske i Slovačke, dvije zemlje koje još uvijek uvoze rusku naftu.

Formalno je ova odluka zapravo mandat Vijeću za pregovore s Europskim parlamentom, čiji je pristanak nužan da bi ona stupila na snagu. Jorgensen je uvjeren da će se međuinstitucionalni dogovor postići jer je Parlament do sada više od drugih EU institucija tražio takvu mjeru.

Iako je od početka ruske agresije na Ukrajinu uvoz plina pao značajno, s preko 40 posto na 13 posto, EU i dalje uvozi prilično velike količine plina iz Rusije, točnije oko 15 milijardi eura godišnje. Dok samo Slovačka i Mađarska sada uvoze preko plinovoda, zemlje poput Belgije i Francuske su povećale uvoz ruskog ukapljenog plina (LNG).

S druge strane, udio ruske nafte u uvozu EU pao je na ispod 3 posto.

Najmanje od 2006., Rusija je u više navrata poremetila protok plina i nafte u države članice EU-a. Invazija 2022. dovela je do daljnje namjerne manipulacije tržištem, što je uzrokovalo porast cijena energije do razine koja je osam puta veća nego prije krize i dovelo do gospodarske nestabilnosti, inflacije i izvanredne situacije u opskrbi u jedanaest država članica.

U raspravi su zastupnici gotovo jednoglasno podržali prijedlog da se "stane na kraj ruskoj nafti i plinu", ali i uz upozorenje nekih zastupnika da "američki ukapljeni plin ne smije postati nova europska Ahilova peta".