Nestašice lijekova već su godinama bolna točka u većini članica Europske unije, a i dalje ne postoji uhodan sustav za uspješno nošenje s takvim nestašicama, navodi se u novom izvješću Europskoga revizorskog suda, čiji su revizori pregledali mjere EU-a za osiguranje raspoloživosti lijekova na europskom tlu te ispitali koliko su one djelotvorne i jesu li uklonjeni temeljni uzroci nestašica, odnosno prepreke za jedinstveno tržište lijekova. Sud je Europskoj komisiji dao i preporuke koje bi trebala provesti do kraja 2028. godine.

- Iako su se mjere EU-a posljednjih godina pokazale korisnima, strukturni problemi i dalje su prisutni, a pokušaji uklanjanja temeljnih uzroka nestašica i dalje su u početnoj fazi. Budući da bi moglo potrajati dok ti napori urode plodom, Europljani se još uvijek mogu naći situaciji u kojoj ne mogu doći do lijekova, od antibiotika pa do drugih ključnih lijekova - poručuju revizori. Do nestašica može doći u svim kategorijama, uključujući inovativne i generičke lijekove te cjepiva.

Može se spriječiti

- Nestašice lijekova mogu imati teške posljedice za pacijente i ugroziti javno zdravlje, a njihova cijena može biti vrlo visoka kako za liječnike i ljekarnike tako i za vlade - poručio je Klaus-Heiner Lehne, član Suda koji je predvodio reviziju. Nestašice nisu samo pitanje zdravlja, nego i sigurnosti, pa je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, upozorio je pozivajući političare na akciju.

- Ne bi me iznenadilo da se i ove zime suočimo s nestašicama kakve smo imali proteklih godina. Bit će ih. Imamo dobre instrumente da ih izbjegnemo, ali moramo ih iskoristiti - poručio je Lehne s jučerašnje konferencije za novinare.

Pacijenti zbog nestašica trpe ozbiljne posljedice. Nestašica antibiotika amoksicilina koji se koristi kod infekcija dišnog sustava prisilila je posljednjih godina liječnike na propisivanje antibiotika širokog spektra, koji nisu toliko djelotvorni, a mogu izazvati antimikrobnu rezistenciju. Nestašica verteporfina, osnovnog lijeka za liječenje brojnih očnih bolesti, teško je pogodila pacijente koji su zbog toga pretrpjeli nepovratan gubitak vida, navodi se u izvješću revizorskog suda.

Što učiniti

Revizori su utvrdili da manjka pravni okvir za suzbijanje nestašica, kao i jedinstvena baza podataka o nestašicama na temelju koje bi se one mogle spriječiti. Europska agencija za lijekove (EMA) i dalje nema pravne ovlasti za pružanje pomoći zemljama EU-a u razdobljima kad nije proglašena zdravstvena kriza, a nedostaju joj podaci na temelju kojih bi mogla kontinuirano raditi na ublažavanju postojećih nestašica jer je obavijesti od relevantnog sektora često dobivala prekasno i nepotpuno.

Poznato je da je jedan od uzroka nestašica činjenica da se proizvodnja lijekova velikim dijelom prebacila u Aziju, osobito kad je riječ o antibioticima i analgeticima. Kad bi došlo do problema s nabavom nekog lijeka, članice EU-a počele su stvarati zalihe, što može izazvati još težu nestašicu u drugim zemljama. Probleme na terenu stvara i činjenica da različite zemlje naručuju različita pakiranja lijeka, što otežava koordiniranu opskrbu europskog tržišta. Objava prvog popisa ključnih lijekova na razini EU-a nije osigurala bolju raspoloživost lijekova; štoviše, revizori su utvrdili da su neki od ključnih lijekova dostupni u kritično malim količinama.