Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje povijesne razine potpore članstvu u Europskoj uniji, prije svega zbog pitanja mira i sigurnosti, što ispitani građani najviše navode kao razlog. Ukupno 74 posto anketiranih (gotovo tri četvrtine) smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u, što je najviše od 1983. godine, kada je to pitanje prvi put postavljeno. Kada je riječ o ispitanicima iz Hrvatske, to je još osjetno više i ide čak do 84 posto - smatraju da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja (51 %), kao i da doprinosi miru i sigurnosti (34 %).

Jača Europa

Isto tako 62 posto građana željelo bi da Europski parlament ima važniju ulogu, a 66 posto da ima značajniju funkciju u zaštiti građana od globalnih kriza i sigurnosnih rizika. To je 6 posto više nego prošle godine i takav je stav posebno izražen među mlađima. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56 posto građana, a o EP-u 44 posto. Kod drugih rezultati za snažniju ulogu EU-a kreću se od 87 posto u Švedskoj do 47 posto u Rumunjskoj i 44 posto u Poljskoj. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola tim je povodom rekla kako dvije trećine Europljana žele da EU ima veću ulogu u njihovoj zaštiti. "To je jasan poziv na djelovanje na koji ćemo odgovoriti. Europa mora biti jača kako bi se naši građani osjećali sigurnije. Europski parlament osigurat će da svaki izneseni prijedlog bude dovoljno hrabar i ambiciozan te prikladan za ozbiljnost prijetnje s kojom se Europa suočava. Europa danas mora napraviti iskorak, u suprotnome riskira da sutra ostane po strani", kaže.

Uzimajući u obzir trenutni kontekst, građani navode doprinos EU-a održavanju mira i jačanju sigurnosti (35 %) kao glavne razloge zbog kojih se članstvo smatra korisnim. U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36 %) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32 %) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu. Ispitanici u Hrvatskoj smatraju da se EU u jačanju svoje uloge na svjetskoj pozornici mora ponajprije usmjeriti na sigurnost hrane i poljoprivredu (35 %) te na konkurentnost, gospodarstvo i industriju (31 %). Slijede energetska neovisnost (29 %), demografija, migracije i starenje stanovništva (28 %) te obrana i sigurnost (24 %). Devet od deset (89 %) građana EU-a kaže da bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima, što potvrđuje da su mnogi Europljani prepoznali ulogu predstavnika Mađarske u otežavanju odluka o pomoći Ukrajini i sankcioniranju agresora - Rusije. Također smatraju da su EU-u potrebna veća sredstva za suočavanje s izazovima (76 %). U Hrvatskoj da EU treba biti jedinstveniji smatra 90 posto građana, a 83 posto drži da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.

Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s prošlom godinom, oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za 5 posto. Slijede energetska neovisnost (27 %), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 %) te obrazovanje i istraživanje (23 %).

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu EP-a. Četiri od 10 Europljana (43 %) spominju inflaciju, rast cijena i troškove života kao teme koje žele da budu priroritet rada EP-a (43 %), a slijede obrana i sigurnost EU-a (31 %), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 %) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29 %). Inflacija i cijene su prioritet za sve dobne skupine, najviše u Portugalu (57 %), Francuskoj (56 %), Slovačkoj (56 %), Hrvatskoj (54 %) i Estoniji (54 %).

Lošiji standard

Da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina očekuje 33 posto građana, što je 7 posto više nego lani. Prednjače Francuzi i Nijemci. U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je rast od 12 posto. Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da parlament brani, prednjače mir (45 %), demokracija (32 %) i zaštita ljudskih prava (22 %). Što je konstanta. Kada EU ostavlja dojam zajedništva i ostvarenih rezultata, pokazatelji potpore su visoki, kao i trenutno - 50 posto građana ima pozitivnu predodžbu o EU-u. U posljednjih 10 godina bila je viša (52 %) samo u proljeće 2022., nakon ruske invazije.

Sociolog Željko Pavić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju osječkog Filozofskog fakulteta, rekao nam je kako su odgovori uglavnom očekivani. Kada je riječ o pozitivnijem dojmu kod hrvatskih građana, kaže kako treba uzeti u obzir da je Hrvatska "netokorisnik" proračuna EU-a, što je teško ignorirati. "Jedan dio ekonomskog rasta kod nas sigurno je potaknut novcem EU fondova i očekivano je da to građani vide. Svagdje se priča o tim fondovima, ponekad i kroz negativnu prizmu pojedinačnih zloporaba, no utjecaj toga na razvoj je - nemoguće ne vidjeti", dodaje.

To što obranu i sigurnost građani EU-a najčešće navode kao korist od članstva, Pavić vidi "apsolutno kontekstualno obojenim" zato što se dogodio rusko-ukrajinski rat. "NATO koji kao neki kišobran štiti od toga, odjednom više nije nešto u što se možete pouzdati - zbog najava SAD-a. Mislim da je EU i kroz to osvijestio svoju određenu vojnu slabost. Slično je i s konkurentnošću, zbog razvoja umjetne inteligencije, gdje Europa opet kaska", kaže. n