Ruski predsjednik Vladimir Putin ne odustaje od svog cilja kontrole nad Ukrajinom, unatoč tome što SAD zbog svojih razloga upravo posreduje u pokušajima postizanja primirja, objavio je The Washington Post, pozivajući se na navodno povjerljiva izvješća američkih obavještajnih službi.

Neimenovani dužnosnik koji o tome govori, ističe kako Putin i dalje ima dugogodišnju želju da obnovi "Majku Rusiju" i svakako želi uspostaviti kontrolu nad Kijevom. Neki smatraju da bi, čak i ako Rusija pristane na privremeni prekid vatre, službena Moskva iskoristila pauzu za ponovno naoružavanje, kršenje sporazuma i provokacije koje bi potom pripisala Ukrajini.

U međuvremenu, Europska unija planira udvostručiti vojnu pomoć Ukrajini - i do 40 milijardi eura, bude li to potrebno. Na uvid u taj “non-paper” (dokument za raspravu, još ne prijedlog) Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), na čelu s bivšom estonskom premijerkom Kajom Kallas, o kojem se rasprava očekuje sljedeći tjedan, poziva se Reuters. To je, ističu, ažurirana verzija ranijeg prijedloga koji nije sadržavao ciljanu svotu, a također kaže kako bi svaka zemlja EU-a koja sudjeluje u naporima trebala pridonijeti “u skladu sa svojom gospodarskom težinom”. Budući da je budućnost američke potpore Ukrajini vrlo neizvjesna, zemlje EU-a izrazile su široku spremnost da nastave podupirati tu zemlju u ratu izazvanom ruskom invazijom 2022., s tim što diplomati očekivano kažu da se nekoliko država protivi fiksnim ciljevima. Navode kako je EU dao oko 20 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini 2024. godine te potiče zemlje EU-a da učine barem isto i ove godine. U tom “non-paperu” predlaže se da se čelnici kao prvi korak sljedećeg tjedna dogovore da Kijevu ove godine isporuče dva milijuna komada streljiva za topništvo velikog kalibra. Mađarska, čiji je premijer Viktor Orban kritizirao sankcije EU-a Rusiji i vojnu pomoć Ukrajini, rekla je u petak da bi mogla pridonijeti sredstvima zajedničkoj obrambenoj politici EU-a, ali ne pristaje na zajedničko zaduživanje EU-a za obranu.