Europska komisija u utorak je najavila da zaustavlja bezvizni režim za gruzijske diplomate te da će osnažiti podršku civilnom društvu i neovisnim medijima te države na Kavkazu u kojoj tjednima traju prosvjedi zbog izbora smatranih neregularnima i odluke vlade da zaustavi eurointegraciju. 

Prosvjedi u Gruziji su izbili nakon navodnih nepravilnosti na nedavno održanim parlamentarnim izborima te odluke vladajuće stranke Gruzijski san da suspendira pristupni proces u EU na četiri godine. 

Gruzijski san, na vlasti od 2012. godine, na tim je izborima dobio 54 posto glasova, no međunarodne organizacije zabilježile su niz nepravilnosti poput kupovine glasova, zastrašivanja birača i izborne prevare. 

Povjerenica Europske komisije (EK) za Mediteran Dubravka Šuica, govoreći u utorak u Strasbourgu u ime visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, rekla je da su na tim izborima zabilježene „ozbiljne nepravilnosti”. 

Vladajuća stranka, predvođena Bidzinom Ivanišvilijem, milijarderom koji se devedesetih obogatio u Rusiji, nakon tih izbora imenovala je i novog predsjednika, kritičara zapada i bivšeg nogometaša Manchester Cityja Miheila Kavelašvilija. On je prvi predsjednik odabran putem izbornog kolegija 300 delegata, nakon što je vladajuća stranka promijenila ustav i ukinula izravni izbor građana kojim je na tu funkciju stigla dosadašnja, prozapadna predsjednica Salome Zurabičvili. 

Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su Zurabičvili te ju pozvali da se obrati toj instituciji što će ona učiniti u srijedu ujutro. 

Šuica je u EP-u kao problematične navela i zakone o „obiteljskim vrijednostima” i o inozemnom utjecaju koje je izglasao Gruzijski san, a koje se kolokvijalno naziva proruskim zakonima. Kritizirala je i odluku vlade da zamrzne pregovore s EU-om do 2028. godine. 

„Ovo je prvi put da država koja dobije status kandidata tako brzo skrene sa svog europskog puta”, rekla je hrvatska povjerenica. Gruzija je taj status dobila u prosincu 2023. godine. 

Šuica je rekla da se situacija u Gruziji pogoršava, da je uhićeno već 450 pojedinaca, a više od tri tisuće ljudi doživjelo nasilje od strane snaga sigurnosti, no da nijedan njihov član nije odgovarao za prekomjernu upotrebu sile. 

Podsjetila je da je EU reagirao na 'ruske zakone' već u lipnju, smanjivši političke kontakte i zaustavivši više od 150 milijuna eura izravne europske pomoći. 

Najavila je da je EU u ponedjeljak odlučio zaustaviti bezvizni režim za vlasnike diplomatskih i službenih gruzijskih putovnica te da se raspravlja o sankcioniranju „onih Gruzijaca odgovornih za kršenje ljudskih prava”. 

„Gruzijskom snu moramo naglasiti cijenu njihovog djelovanja”, zaključila je Šuica raspravu u Europskom parlamentu. 

Litavska zastupnica Europske pučke stranke Rasa Juknevičiene, koja je nedavno posjetila Tbilisi, rekla je kako je aktualni scenarij u Gruziji „školski primjer kako ruski utjecaj bez ispaljenog metka može transformirati demokratski sustav u autoritaran režim”.

Naglasila je da je Gruzija kandidat za EU članstvo te da stoga europski savez mora reagirati. 

Poljska konzervativna zastupnica Malgorzata Gosiewska rekla je kako je slogan gruzijskih prosvjednika „Probudi se Gruzijo”, no da ona poručuje da je Europa ta koja se treba probuditi.

„Što se čeka? Da potekne krv? Da Zurabičvili završi u zatvoru. Uvedite sankcije odmah, što čekate?”, poručila je. 

Francuska liberalna zastupnica Nathalie Loiseau pitala je Europu „je li impotentna”, kritizirajući također sporost u uvođenju sankcija članovima Gruzijskog sna.

Nizozemski zastupnik zelenih Reinier Van Lanschot, koji je rekao da dnevno prosvjeduje sedam posto gruzijske populacije, pozvao je, uz sankcioniranje vladajuće gruzijske stranke „koja mari samo za bogatstvo”, i na financiranje neovisnih medija i pomoć civilnom društvu.