Vlada njemačkog socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, nazvana semafor-koalicija, pala je upravo na dan kad je Amerika dobila novog predsjednika, Donalda Trumpa. Europska politička scena sada usporedno analizira oba događaja, a mnogi strahuju od recesije nakon nove političke nestabilnosti u jednoj od najjačih europskih ekonomija. Raspad vlade dolazi u najgorem mogućem trenutku za Njemačku, koja se bori s ozbiljnom dugogodišnjom industrijskom krizom.

Čelnik oporbene Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je odmah sada već praktički bivšeg kancelara Scholza da hitno raspiše izbore, u četvrtak su se i sastali kako bi o tome razgovarali. On kao mogući datum priželjkuje drugu polovinu siječnja, a vlast u ostavci i dalje oteže. Tako je kancelar u srijedu najavio da želi glasanje o povjerenju svojoj vladi u siječnju, no klub zastupnika CDU/CSU u donjem domu parlamenta, Bundestagu, traži da to bude početkom sljedećeg tjedna. Scholz je predvidio glasanje o povjerenju za 15. siječnja, a prijevremeni bi se izbori održali krajem ožujka. No Merz, koji trenutno vodi u svim anketama i ima veliku šansu postati novi kancelar, nema razloga čekati.

Sve je počelo kad je Scholz otpustio svog ministra financija Christiana Lindnera iz redova liberala. Nakon toga se FDP povukao iz vlade, a objašnjenje kancelara bilo je da se kompromisi nisu više mogli sklapati nakon "javno inscenirane svađe i glasnih ideoloških zahtjeva", te činjenice da je ministar Lindler doslovce - blokirao zakone. Na kraju je Scholz izjavio čak i kako ga je ovaj iznevjerio. Pritom je kacelar bio sklon povećati rashode, a liberal iz resora financija bio je "manijak štednje". Tu više spasa nije bilo te se savez raspao. Kasno navečer u srijedu službeno je objavljeno da će se svih četvero FDP-ovih ministara povući s dužnosti.

Pritom Scholz izjavljuje da sada treba razjasniti kako može dobro financirati sigurnost i obranu u nadolazećim godinama, a da ne ugrozi koheziju zemlje - i to je glavna poruka demokršćanskoj oporbi, koja čeka nove izbore, uvjerena u pobjedu. "S obzirom na izbore u Americi, ovo je možda hitnije nego ikada dosad", poručuje sada Scholz, ali čini se da je zakasnio jer bi Njemačka mogla mijenjati smjer i svoje ekonomske politike, ali i svoje obrambene i sigurnosne politike.

Dosadašnji kancelar nudio je plan s koracima za smanjenje troškova energije i povećanje ulaganja za njemačke tvrtke, osiguranje radnih mjesta u automobilskoj industriji i nastavak podrške Ukrajini, ali vlastiti ministar financija u tome ga nije podržao. Sve to navuklo je žestoku kritiku Merza, čelnika oporbenog saveza CDU-CSU, koji dugo zahtijeva prijevremene izbore.

Friedrich Merz

EPA

- Ne možemo si dopustiti da se svađamo još godinu dana, jer Njemačka je previše važna za Europu - poručuju Merzovi zastupnici, spremni za preuzimanje vlasti od kancelara ljevice koji se slabo snalazio u krizama i koji je bio opterećen lošim odnosima u svojoj semafor-koaliciji.

Inače, nedavna ispitivanja javnog mnijenja daju savezu CDU/CSU oko 32 posto potpore – više od ukupnog broja za dosad vladajuću koaliciju. To znači da je SPD na samo 16 posto, Zeleni na 11 posto i FDP sa samo oko četiri posto.

S druge strane, pak, krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) nedavno je osvojila približno 20 posto, no dosad su sve ostale stranke obećale da neće surađivati ​​s njom. Prema sadašnjim trendovima konzervativci bi, ako pobijede, ipak trebali koalicijskog saveznika za većinu. To povećava dugoročne izglede za njihovu lijevo-desnu "veliku koaliciju" sa SPD-om, jer se ne očekuje da mainstream demokršćani surađuju s radikalnim AfD-om, unatoč ovoj sadašnjoj političkoj krizi.