A man fills out a voting ballot on National Election Day, at P.S. 58 in the Queens borough of New York City, NY, November 5, 2024. Voters will decide between Republican Presidential Candidate Donald Trump and Vice President Kamala Harris as to who will be the next President of the United States of America. [Editor's Note: Name digitally removed by request] (Photo by Anthony Behar/Sipa USA) Photo: Anthony Behar/SIPA USA
Anthony Behar/Sipa USA
5.11.2024., 23:30
Izbori u SAD

Mehanizmi za zaštitu od autoritarizma. Kolike ovlasti zaista ima američki predsjednik?

Američki politički sustav dizajniran je s mehanizmima za zaštitu od autoritarizma. Ali koliko su ti sustavi provjera i ravnoteže zaista moćni?

Kada su utemeljitelji uspostavili Ustav SAD-a, nastojali su ograničiti predsjedničku moć - odmaknuvši se od tradicije monarhije. Na dan izbora, više od 200 godina kasnije, te strukture i dalje postoje, a vlada SAD-a podijeljena je u tri grane: zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Zakonodavna grana obuhvaća Kongres, koji se sastoji od Zastupničkog doma i Senata, dok sudska grana uključuje Vrhovni sud i sustav saveznih sudova.

Izvršna grana vlasti, pak, uključuje predsjednika, potpredsjednika i kabinet.

Kad je riječ o ulozi predsjednika, on ili ona nije samo šef države već i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Predsjednik je također odgovoran za provedbu zakona koje donosi Kongres. U tom cilju, predsjednik koristi pomoć kabineta, čije članove on ili ona imenuje. Najviša pozicija nosi i ovlast veta na zakone koje donese Kongres, iako zakonodavna grana može nadjačati taj veto dvotrećinskom većinom u oba doma.

Osim toga, američki predsjednik ima ovlast pomilovati za zločine, potpisivati sporazume sa stranim silama (koje ratificira Senat) i izdavati izvršne uredbe. Izvršna uredba je naredba predsjednika, iako te uredbe nisu namijenjene donošenju novih zakona ili kršenju postojećih zakona. Izvršne uredbe također se mogu pravno osporiti ako krše Ustav.

Izvanredne ovlasti

Što se tiče predsjedničkih ovlasti, Donald Trump izazvao je reakcije kada je sugerirao da bi bio “diktator” samo “prvog dana” svog potencijalnog drugog mandata.

Rekonstruirajući razgovor s voditeljem na Fox Newsu, Trump je rekao: “'Nećete biti diktator, zar ne?' Ne, ne, ne, osim prvog dana. Zatvaramo granicu i bušimo, bušimo, bušimo. Nakon toga, nisam diktator.'”

Trump je sugerirao da bi samo prvog dana zaobišao sustav provjera i ravnoteže kako bi stvorio snažnu granicu između Meksika i Sjedinjenih Država.

Iako je izraz “diktator” možda upotrijebljen u šali, Trump je, zapravo, već gurao granice predsjedničkih ovlasti.

Tijekom svog prvog mandata, republikanski kandidat preusmjerio je vojna sredstva za izgradnju dijelova zida na granici s Meksikom. To se dogodilo nakon što je Kongres odbio osigurati tražena sredstva — što je potaknulo Trumpa da proglasi izvanredno stanje kako bi zaobišao ovu odluku.

U to vrijeme, predsjednica Zastupničkog doma Nancy Pelosi i senator Chuck Schumer izjavili su u zajedničkoj izjavi da je to bio "pokušaj prisvajanja ovlasti razočaranog predsjednika, koji je izašao izvan okvira zakona kako bi pokušao postići ono što nije uspio u ustavnom zakonodavnom procesu."

Savezni prizivni sud presudio je 2020. godine da je ovaj potez Trumpove administracije bio nezakonit.

U drugom primjeru, Trump je preporučio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da istraži političkog rivala i aktualnog predsjednika Joea Bidena i njegovog sina.

Također je vršio pritisak na Ministarstvo pravosuđa da istraži osobe koje smatra političkim neprijateljima — uključujući bivšu republikansku zastupnicu Liz Cheney i izborno osoblje.

Američka Knjiga sudnjeg dana

Neformalno nazvani "Američka Knjiga sudnjeg dana", Predsjednički dokumenti za izvanredne akcije (PEAD) sadrže izvršne uredbe, proglase i poruke Kongresu pripremljene za slučaj izvanrednih situacija. Sadržaj tih dokumenata nije dostupan javnosti ili Kongresu već se dijeli samo po potrebi.

Tijekom Trumpovog prvog mandata, časopis Time izvijestio je, pozivajući se na intervjue s dužnosnicima za nacionalnu sigurnost, da mu osoblje za nacionalnu sigurnost nije omogućilo da sazna "pun opseg ovih interpretacija predsjedničkih ovlasti, bojeći se da bi ih zloupotrijebio".

Također je važno napomenuti da su se granice imuniteta za američkog predsjednika od tada promijenile.

Ranije ove godine, Vrhovni sud presudio je u omjeru šest prema tri da predsjednici mogu tvrditi da imaju određeni imunitet od kaznenog progona vezanog uz radnje poduzete dok su bili na dužnosti.

Prema anketi PBS-a objavljenoj u travnju, samo oko dvoje od deset Amerikanaca izjavilo je da bi bilo "dobro" da sljedeći predsjednik može mijenjati politiku bez savjetovanja s Kongresom ili sudovima.

Ipak, gotovo šest od deset republikanaca izjavilo je da bi bilo dobro kada bi Trump imao ovu vrstu ovlasti ako bi ponovno bio izabran.

Ako bi Biden bio ponovno izabran (Harris još nije bila demokratska kandidatkinja u vrijeme ankete), četiri od deset demokrata smatralo je pozitivnim da bi on mogao djelovati jednostrano.

Iako zaobilaženje Kongresa može povećati učinkovitost, zakonodavna grana vlasti djeluje kao zaštitna ograda protiv zloupotrebe moći, piše Euronews.