Za neke Gruzijce koji su podržali vladajuću stranku Gruzijski san na spornim parlamentarnim izborima u subotu, želju za pridruživanjem zapadu i Europskoj uniji treba uravnotežiti s brutalnom stvarnošću i potrebom da se zadrži mir s Rusijom.

Oporba i strani promatrači su izbore prikazivali kao prekretnicu koja će odlučiti hoće li se Gruzija približiti Europi ili vratiti Rusiji usred rata u Ukrajini. Vladajuća stranka, koju se smatra odanom svom osnivaču, milijarderu Bidzini Ivanišviliju, tvrdi da se jednog dana želi pridružiti Uniji, no da istovremeno mora izbjegavati sukob s Rusijom predsjednika Vladimira Putina koja bi južnokavkasku državu mogla razoriti poput Ukrajine.

"Imali smo mir ovih 12 godina u Gruziji", kazao je Sergo, stanovnik glavnog grada Tbilisija, koji je glasao za Gruzijski san na svakim izborima otkako je stranka došla na vlast 2012. Gruzijski san je osvojio 54 posto glasova u subotu, prema izbornom povjerenstvu, pri čemu oporbene stranke i predsjednica tvrde da su izbori bili nepošteni, a zapad je zatražio istrage zbog izvješća o izbornim nepravilnostima.

Skupine promatrača, uključujući 57-članu Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), kazale su da su navodne nepravilnosti, uključujući izbornu prevaru, podmićivanja, zastrašivanje birača i nasilje, mogle utjecati na ishod izbora.

EU i Sjedinjene Države su izborne uvjete nazvali neravnomjernim, no nisu izrijekom rekli da je Gruzijski san počinio izbornu prevaru. Rusija je pak za uplitanje optužila zapad. Kako bilo, rezultat izbora predstavlja izazov za težnje Tbilisija da se pridruži Europskoj uniji, što velika većina Gruzijaca podržava.

Bruxelles je praktički zamrznuo gruzijsku prijavu za članstvom zbog zabrinutosti glede demokratskog nazadovanja tijekom vlasti Gruzijskog sna i nečega što Bruxelles naziva proruskom retorikom stranke.

Pristaše Gruzijskog sna kažu da premda se žele priključiti Europi, ne žele žrtvovati tradicionalne gruzijske vrijednosti vezane za obitelj i crkvu.

Europske aspiracije?

Njima je privlačan slogan stranke: "Jedino s mirom, dostojanstvom i prosperitetom u Europu".

Službeni rezultati, za koje oporba tvrdi da su lažni, pokazali su da je stranka osvojila i do 90 posto glasova u ruralnim područjima iako je podbacila u Tbilisiju i drugim gradovima.

Gija Abašidze, politički analitičar blizak Gruzijskom snu, pripisao je izborni rezultat činjenici da je stranka naglasila održavanje mira i očuvanje tradicionalnih vrijednosti. Gruzijski parlament je ranije ove godine usvojio zakon koji ograničava prava LGBT osoba, a proteklih godina su nasilne skupine napale povorke ponosa. Ta tema i dalje predstavlja kontroverzno pitanje u konzervativnoj Gruziji s pretežito pravoslavnim stanovništvom.

Abašidze je kazao da je Gruzijski san i dalje predan europskim integracijama, no da je stranka pronašla više toga što joj se sviđa u nekim istočno europskim članicama bloka poput Mađarske, čiji je premijer Viktor Orban u ponedjeljak posjetio Tbilisi i izbore nazvao slobodnima.

Kazao je da Orbanova Mađarska, koja je također optužena za demokratsko nazadovanje, dijeli središnje vrijednosti gruzijske vladajuće stranke poput "obitelji, tradicije, državnosti, suvereniteta, mira".

U Isaniju, radničkoj četvrti Tbilisija i jednoj od malobrojnih u glavnom gradu gdje je Gruzijski san dobio više glasova od sve četiri glavne oporbene stranke zajedno, Sergo, koji nije htio kazati svoje prezime, ponovio je takve stavove.

"Želimo ići u Europsku uniju s našim običajima, tradicijama, mentalitetom", kazao je 56-godišnjak, pružajući svjež kruh kupcima s prozora svoje radnje. Kazao je da vjeruje da LGBT ljudima treba medicinsko liječenje i da trebaju otići u crkvu kako bi postali "normalni ljudi".

Rusija ili EU?

Naprotiv, pristalice oporbe govore da su pozicije vladajuće stranke o vanjskoj politici i društvenim pitanjima nekompatibilne s europskim te da održavanje mira s Rusijom ovisi o usklađivanju Gruzije sa zapadom.

Na prosvjedu protiv izbornih rezultata u ponedjeljak, gdje se pojavilo više tisuća ljudi, Salome Gasviani je kazala da se opozicija bori kako bi očuvala gruzijsku slobodu i nezavisnost.

"Ovdje smo kako bismo glasno poručili da je Gruzija veoma europska zemlja i da je naša budućnost u Europskoj uniji, na zapadu", rekla je.

Rusija, koja je vladala Gruzijom oko 200 godina, porazila ju je u kratkom ratu 2008., a sjećanja na ruske tenkove koji napreduju prema Tbilisiju za mnoge su još svježa. Gruzijski san je u predizbornoj kampanji upotrijebio strah od rata plakatima koji prikazuju razorene ukrajinske gradove pored gruzijskih kako bi ilustrirao prijetnju.

"Najvažnije je da nemamo rat", rekao je prije izbora 69-godišnji Otar Šaverdašvili, također stanovnik Isanija.

"Jako dobro pamtim zadnji rat. Nitko ne želi još jedan".

Korneli Kakačija, čelnik think tanka Gruzijski institut za politiku, rekao je da oporba nije uspjela ukloniti strahove da bi promjena vlasti značila rizik od toga da se Gruziju uvuče u rat u Ukrajini.

"Ako vas netko pita da birate između rata i Europske unije i imate takav odabir, onda će naravno ljudi izabrati status quo", pojasnio je.